ICMP SREBRENICA

Srebrenica: istinom i pravdom protiv genocida

Dvadeset i dvije godine nakon genocida u Srebrenici ključno je nastaviti transparentnu i istinitu priču o onome što se dogodilo, te nastaviti sa naporima – bez obzira na protok vremena – da se odgovorni za zločine izvedu pred lice pravdi, rekla je danas generalna direktorica ICMP-a, Kathryne Bomberger.

Gospođa Bomberger je kazala da je ICMP-ova uloga u pružanju pomoći Bosni i Hercegovini u procesu pronalaženja i identifikacije oko 30.000 nestalih u sukobu tokom 90-ih godina prošlog vijeka – uključujući i 8.000 nestalih u genocidu u Srebrenici 1995. godine – pomogla da se zabilježe tačne činjenice o počinjenim zlodjelima. Do danas je u Bosni i Hercegovini pronađeno i identifikovano više od 70 procenata ukupnog broja nestalih, a gotovo 90 procenata ukupnog broja srebreničkih žrtava identifikovano je na temelju ICMP-ovog pionirskog pothvata primjene analize DNK u procesu identifikacije.

ICMP-ova odluka da koristi metodu identifikacije koja se zasniva na analizi DNK motivirana je nevjerovatnim postupcima koje su počinioci masakra poduzimali kako bi prikrili svoje zločine.

U julu 1995. godine Srebrenicu su zauzele snage bosanskih Srba. U narednim danima, utvrdio je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), pripadnici vojske i policije bosanskih Srba proveli su u djelo plan o ubijanju bosanskih Muslimana – muškaraca i dječaka starijih od 16 godina i protjerivanju žena, djece i starih iz grada. Nakon masovnih ubistava u julu 1995. godine, uslijedile su operacije prikrivanja, uključujući premještanje tijela u sekundarne masovne grobnice. Tribunal je presudio da masovna smaknuća muškaraca i dječaka iz Srebrenice predstavljaju genocid.

Pljačkanje grobnica nakon masakra odvijalo se na pretpostavci da će na taj način ukloniti dokaze o počinjenom zločinu. Korištenje bagera prilikom premještanja tijela dovelo je do toga da konvencionalne metode identifikacije (na temelju karakterističnih fizičkih osobina i ličnih predmeta, naprimjer) postanu gotovo neprimjenjive, jer su skeletni ostaci razdvojeni i ukopani na više lokacija.  Rješenje je pronađeo 2000. godine, kada je ICMP napravio bazu podataka o uzorcima DNK koje su donirali članovi porodica nestalih osoba i kada se počeo primjenjivati softtverski program koji poredi profil DNK izolovane iz neidentifikovanih posmrtnih ostataka sa profilima DNK izolovane iz uzoraka krvi srodnika. Rezultat je bio eksponencijalni rast broja identifikacija.

Zbog fragmentiranosti i izmiješanosti dijelova tijela u grobnicama iz kojih su ekshumirane srebreničke žrtve proces identifikacije ovih posmrtnih ostataka je težak i zahtijeva savršenu preciznost. Podudarnost profila DNK iste osobe često se pronalazi za različite dijelove tijela, nerijetko ekshumirane iz različitih masovnih grobnica. U jednom slučaju je izdato 22 Izvještaja o podudaranju DNK za različite dijelove tijela iste osobe. Podudarnost DNK je bila konzistentna sa ostalim dokazima, do kojih su antropolozi i patolozi došli pregledom pronađenih dijelova tijela.

Stotine takvih veza između srebreničkih grobnica dokumentovane su na temelju analize DNK u ICMP-u, što je dovelo do objašnjenja veza između primarnih i sekundarnih masovnih grobnica, njihovog nastanka i transporta dijelova tijela 1995. godine.

Generalna direktorica ICMP-a ističe da je naučna pouzdanost identifikacije na temelju DNK ključna za stvaranje transparentne i istinite slike o onome što se dogodilo u Srebrenici. “Ljudi koji svoj posljednji smiraj nalaze u mezarju u Potočarima kod Srebrenice su muškarci i dječaci odvedeni iz grada u julu 1995. godine. Njihova tijela su ukopana u skrivene grobnice. Njihovi posmrtni ostaci se ekshumiraju i identifikuju već duže od dvadeset godina. To nije nečije mišljenje: to je činjenica.”

ICMP pruža sudsko-medicinske dokaze MKSJ-u i sudovima u Bosni i Hercegovini, ali i drugim zemljama zapadnog Balkana. Do danas se pred MKSJ-om se našlo 20 osoba, optuženih za zločine počinjene u i oko Srebrenice. Četrnaestoro ih je osuđeno. Sud Bosne i Hercegovine pokrenuo je proces protiv 51 osobe za zločine počinjene u Srebrenici, a 37 njih je osuđeno.

Ubistvo muškaraca i dječaka u Srebrenici značilo je da su žene – u brojnim slučajevima glava domaćinstva – suočene sa ozbiljnim problemima u poratnom društvu. ICMP je pomogao ženama Srebrenice da se organizuju i efikasno lobiraju za svoja zakonom garantovana prava na istinu, pravdu i reparacije. To je model koji ICMP koristi da pomogne organizacijam porodica širom BiH i u svojim programima drugdje u svijetu.

Pored najmodernijih kapaciteta za identifikaciju na temelju analize DNK, ICMP je vlastima u BiH pomoga prilikom donošenja Zakona o nestalim osobama, koji je usvojen 2004. godine, a osigurao je jasan zakonski okvir kojim se garantuju prava preživjelim članovima porodica i stvara zakonska osnova za osnivanje Fonda za ptporu porodicama nestalih i Centralne evidencij nestalih.

ICMP je 2005. godine pomogao vlastima u BiH da osnuju Institut za nestale osobe BiH, sa zadatkom pronalaženja i identifikacije nestalih bez obzira na njihovo etničko porijeklo, religijsku ili bilo koju drugu pripadnost. Pokazalo se da je to pristup koji je potpuno promijenio način traganja za nestalim osobama.

Danas ICMP širom svijeta primjenjuje stategiju razvijenu u BiH. Radi sa vladama na razvoju ili poboljšanju kapaciteta neophodnih za učinkovito i nepristrano rješavanje pitanja nestalih. Pomaže u donošenju zakonskih i političkih instrumenata za čuvanje prava porodica nestalih, te radi na osnaživanju organizacija civilnog društva kako bi zagovarale prava žrtava. ICMP istovremeno upravlja vodećim laboratorijem za istovremenu analizu velikog broja uzoraka DNK.

Više informacija o identifikaciji žrtava genocida u Srebrenici dostupno putem linka http://bit.ly/2u8NPHW.

ICMP je međunarodna organizacija sa sjedištem u Hagu, Nizozemska. Njen mandat je osigurati saradnju vlada i ostalih aktera u procesu pronalaženja i identifikacije osoba nestalih usljed sukoba, povreda ljudskih prava, nesreća, organizovanog kriminala, nezakonitih migracija i drugih uzroka, te im pružiti potporu u tom procesu. Jedina je međunarodna organizacija sa isključivim zadatkom rješavanja pitanja nestalih osoba. ICMP već 20 godina predvodi napore da se pronađu i identifikuju osobe nestale u sukobima u bivšoj Jugoslaviji.
(RTV7)

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*