RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Moderno doba i razvoj tehnike i tehnologije često naštete vidu djeteta, ali oftamolozi tvrde kako se upravo tehnologija može iskoristiti kao oblik vježbe kod slabovidog oka.
Prof. dr. Jasmina Alajbegović-Halimić, oftamolog na Klinici za očne bolesti Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu, za Anadolu Agency (AA) govorila je o učestalosti očnih oboljenja kod djece i načinima liječenja.
Alajbegović-Halimić rekla je kako je dječija dob, koja po državnim zakonima Bosne i Hercegovine podrazumijeva populaciju od 0 do 18 godina, ima svoje specifičnosti za svaki uzrast posebno (novorođena djeca, predškolska, školska djeca i adolescenti).
”Kada bismo gledali generalno koja je to najfrekventnija, najučestalija patologija u svakodnevnom radu, to je problem vida vezano za nošenje naočara, odnosno refrakcione anomalije, slabovidnost ili ambliopija ili lijeno oko i strabizam“, pojasnila je Alajbegović-Halimić koja je šefica Dječijeg odjeljenja na Klinici.
Pomenuta oboljenja čine 80 posto svakodnevne patologije, dok sva ostala čine rjeđu patologiju, napomenula je dr. Alajbegović-Halimić.
Tehnička pomagala koristiti do tri sata dnevno
Upitana o posljedicama koje tehnika i tehnologija ostavljaju na vid djece, rekla je kako se prije smatralo da novorođenčad nemaju potrebu ići na pregled kod oftamologa, ali da se u današnje vrijeme to promijenilo.
”Imamo, nažalost, djece koja mogu biti mogući oftamološki pacijenti zato što se povećao i broj prijevremeno rođene djece. Prijevremeno rođena djeca – to su vještačke oplodnje, boravci u inkubatoru i tako dalje – su posebna patologija u dječijoj oftamologiji. Zato, ako se ne prepoznaju neka stanja po samom rođenju, mogu eskalirati, odnosno dovesti do trajnog oblika, pa čak i sljepoće”, dodala je.
Djeca koja imaju zdrav organ vida i sve uslove za dobar razvoj vida, prema riječima oftamologa, prekomjernim korištenjem tehničkih pomagala mogu kompromitovati zdravi vid.
”Naravno, vrlo je teško dijete ne uskladiti da bude u koraku sa tehnologijom, da bude tehnološki osviješteno. Ali treba obratiti pažnju i na zloupotrebu tih stvari, da su vrlo štetne u prekomjernom konzumiranju”, upozorila je Alajbegović-Halimić.
Sve ono što je za edukaciju i pozitivne stvari obrazovanja, dodala je, treba podržati i tehnološkim mogućnostima napredovanja, ali da stvari koje idu u svrhu zabave treba strogo ograničiti.
avjetuje da djeca do četiri godine ne bi smjela koristiti tehnička pomagala duže od sat dnevno, dok odrasla djeca mogu koristiti i do dva ili tri sata dnevno, ukoliko je riječ o ispunjavanju školskih obaveza.
Značaj pravilnog sjedenja i osvjetljenja
Kako djeci, tako i odraslima, ukazala je na značaj pravilnog sjedenja, osvjetljenja, zaštite ekrana, ali i na to da nakon svakih pola sata 20 sekundi vježbaju gledanje u daljinu.
”Međutim, moram naglasiti da se u današnje vrijeme mogu koristiti i videoigrice i tableti u svrhu vježbanja slabovidnog oka. To mogu podržati kao oftamolog, ako dijete provede vrijeme u svrhu vježbanja slabovidnog oka”, istakla je Alajbegović-Halimić.
Dodala je kako su izrađeni softveri koji podržavaju igre koje su nekad bile strogo zabranjene, a sada su prilagođene, jer je “djecu nemoguće odvojiti od kompjutera“.
Osvrnula se i na operativne zahvate te kazala kako, ukoliko je riječ o urođenoj katarakti, urođenom glaukomu, tumoru oka kod djeteta, ”nema čekanja, jer je riječ o zahvatima koje je potrebno uraditi što prije”.
”Ako govorimo o operativnim zahvatima strabizma, oni se mogu izvoditi, mada mi nismo baš pristalice izvođenja do prije pete godine života. Ali, svakako treba uraditi prije polaska u školu zbog jednog normalnog psiho-fizičkog razvoja djeteta “, pojasnila je prof. dr. Jasmina Alajbegović-Halimić.
Dodala je kako je poslije svih operativnih zahvata očiju najkorisniji boravak u prirodi i gledanje u zelenilo, uz obavezno pridržavanje savjeta ordinirajućeg ljekara.
Godišnje oko 8.000 pregleda
Izjavila je kako strabizam – razrokost, nemogućnost paralelnog gledanja – može biti povezan sa slabovidnošću odnosno refrakcionim anomalijama. Pojasnila je kako je moguće u određenim slučajevima na konzervativan način izliječiti ili ublažiti.
“Mi na godišnjem nivou imamo 7.800 – 8.000 pregleda. Većinom su to djeca koja nose naočare, koja imaju slabovidost ili koja imaju neki oblik strabizma”, kazala je Alajbegović-Halimić koja je dodala kako uglavnom imaju dva do tri zahvata sedmično.
Operativne zahvate kod djece školskog uzrasta uglavnom vrše tokom raspusta, dok predškolska djeca imaju zahvate tokom čitave godine. Na ovoj klinici rade i operacije strabizma kod odraslih.
”Svi koji imaju problem sa razrokošću imaju mogućnost da budu pregledani u našem kabinetu“, dodala je oftamolog.
Doktorica je upozorila kako konzumiranje alkohola, narkotika i duhana može izazvati strabizam, ali i teža očna oboljenja kod djece.
Oko 90 posto operacija strabizma smatra se uspješno izvedenim, posebno ako strabizam nije uzrokovan drugim oboljenjem i stanjem u organizmu.
(Vijesti.ba / AA)
