fake news

Borba s lažima u slobodnom internet prostoru: Izmišljene priče sve češće postaju vijest

Izmišljene priče plasirane kao da su novinarske, a cilj im je manipulacija čitatelja, definicija je lažnih vijesti ili tzv. fake news, koju je dala Evropska unija. Fenomen lažnih vijesti doživljava svoju ekspanziju u posljednje vrijeme, a digitalizacija i fragmentacija medija radikalno povećavaju ovaj problem.
Lažne vijesti napisane su tako da zavaraju korisnike interneta da podijele tu priču na društvenim mrežama i time učestvuju u brzom širenju tih informacija među korisnicima sličnih stavova.

“Nećete vjerovati…”, “Evo šta se desilo…”, “Skandalozno…”, i slični dijelovi naslova odmah upućuju na pokušaj manipulacije čitatelja i dovođenje novih na stranice koje nude lažni sadržaj.

Evropski parlament je saopćio da je 2016. godine 46 posto građana EU pratilo vijesti na društvenim mrežama, a taj trend raste. Šest od deset vijesti koje su podijeljene, podijeljene su iako ih osobe prije toga nisu pročitale. I to je jedan od problema.

Kako prepoznati lažne vijesti

Vijest koja nije verifikovana iz više imenovanih izvora mora izazvati sumnju onoga ko je čita ili sluša. Nažalost, postoji puno web portala koji se imenuju kao medij, a zapravo su samo neozbiljni i neodgovorni rezultat slobode pristupa internetu koji BiH ima.

“Takvi web portali nemaju impressum, tj. nemaju izlistan spisak osoba koje pišu za taj portal, nemaju imenovanog vlasnika portala, a vrlo često čak ni bilo kakav kontakt. Takvi ‘mediji’ najčešće plasiraju izmišljene i uznemiravajuće vijesti koje korisnici Facebook platforme vrlo nepromišljeno šire dalje, nasjedajući na senzacionalni ili uznemirujući naslov, a bez predhodne kritičke analize šta su to pročitali i vidjeli u tom članku”, izjavila je za Klix.ba Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Naglasila je da građani ne bi trebali uopće otvarati, niti čitati postavke na web portalima koji nemaju osnovne informacije o sastavu redakcije i kontakte putem kojih im se može obratiti. To je prvo što treba svako učiniti prije nego podijeli neki članak ili fotografiju, da provjeri ima li taj web portal kontakt podatke i impressum. Jer ako ih nema, onda se nikako i ni u kakvim okolnostima tom izvoru informacija ne može vjerovati.

Zurovac je naglasila važnost edukacije čitatelja.

“Edukacija je neophodna i urgentna, budući da plasiranje lažnih vijesti postaje svakodnevno pravilo pojedinih medija, osobito web portala. Mediji koji nastoje zadržati profesionalnost, treba da budu korektivi i da upozoravaju javnost, posjetitelje web portala, čitatelje, slušatelje i gledatelje, da ne prihvataju sve što se objavljuje olako i, što se kaže, ‘na prvu’, već da kritički analiziraju vijesti, logički zaključuju i koriste vlastitu inteligenciju u shvatanju poruke”, rekla je Zurovac.

Dodala je da novinari i urednici treba da se pridržavaju profesionalnih principa izvještavanja i da budu u potpunosti svjesni svoje profesionalne odgovornosti prema građanima, prema javnosti u BiH, jer svaka lažna objavljena vijest može imati posljedice po život građana.

Kodeks za štampu i online medije BiH u Općim odredbama, između ostalog, nalaže novinarima da imaju obavezu prema javnosti održavati visoke etičke standarde u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima. A to znači da uvijek i u svim okolnostima treba da izvještavaju istinito i bazirano na provjerenim i različitim izvorima.

“To nije samo bh. problem, nažalost. Naglo otvaranje i sloboda pristupa internetu svuda su dali prostora i dobrima i lošima da uživaju slobodu izražavanja, neki su taj prostor oplemenili, drugi su ga zagadili. To je ljudska priroda, ali mi se moramo boriti protiv tih koji ugrožavaju i zloupotrebljavaju slobodu izražavanja. Ja sam članica internacionalne Radne grupe ‘Article 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima’ s njemačkog Viadrina Univerziteta. U septembru smo imali 11. godišnju radionicu koja je u potpunosti bila posvećena upravo ovim problemima – lažne i izmišljene vijesti u medijima i govor mržnje. Preporuke za medije u regionu Jugoistočne Evrope o tretiranju ovih tema bit će rezultat ovogodišnjeg susreta medijskih i pravnih experata iz Evrope”, rekla nam je izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Razlika između profesionalne medijske informacije i varanja čitatelja

Na pitanje da li je primarni problem to što svako danas u BiH može imati web stranicu, Facebook stranicu, profil na bilo kojoj društvenoj mreži i izmisliti bilo kakvu vijest te je može plasirati u javnost, Zurovac kaže da na prvi pogled možemo tu situaciju definirati kao “problem”. Međutim, to bismo radije nazvali posljedicom zbog needuciranosti većine građana da selektuje informacije i razlikuje profesionalnu medijsku informaciju od mase privatnih postova i mišljenja.

“Veoma je dobro da u BiH imamo veliku slobodu korištenja internetskih platformi i zagarantiranu slobodu izražavanja, razmjene ideja, misli, kritika, osobnih observacija, itd. Te platforme su također i dobar izvor informacija za novinare, posebno ako se radi o postavkama fotografija ili informacija iz konfliktnih područja ili za vrijeme različitih nesreća. Međutim, i tada su to samo povodi da novinar istraži i provjeri informaciju ili vjerodostojnost fotografija, prije nego ih objavi. Jer to nisu profesionalne vijesti. To nisu informacije u medijskom profesionalnom smislu. Niko od osoba koje koriste internetske platforme kao alate za slobodno izražavanje nije obavezan da se pridržava uputa Kodeksa za štampu i online medije. Urednici i novinari jesu, oni su veoma obavezni da to čine. Ne samo radi svojih čitatelja, već i radi sebe – da zaštite sebe kao profesionalce i da zaštite novinarsku profesiju”, naglašava naša sagovornica.

Problem nastaje u onom času kada građani, primatelji informacija s internetskih platformi, poistovjećuju sve što tu čitaju ili gledaju sa zvaničnim vijestima pa vrlo često reagiraju na provokativne informacije koje je neko na svom profilu postavio bez promišljanja, nižući lance govora mržnje i huškačke retorike.

Opet se vraćamo na to da je edukacija građana, objavljivanje članaka i tematskih emisija s uputama o razlikovanju profesionalnih i provjerenih informacija iz medija od onoga što se na privatnim profilima postavlja, neophodno.

“Ljudi moraju biti svjesni tog razlikovanja i radi svog psihičkog zdravlja i radi vlastite mentalne higijene”, smatra Ljiljana Zurovac.

Zaključila je da je širenje lažnih vijesti uznemiravanje javnosti i jeste kažnjivo prema zakonu.

“Bojim se da je već došlo vrijeme kada ćemo sve češće morati da se pozivamo na zakon i tražimo zakonske sankcije za one koji šire lažne vijesti, jer opomene i pismeni pokušaji uvjeravanja da se takvo što ne smije raditi, očito nisu dali dobre rezultate”, rekla je u razgovoru za Klix.ba Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH.

Lažne vijesti ili propaganda

Evgeny Morozov pisac i istraživač iz Bjelorusije koji proučava političke i društvene implikacije tehnologije, nedavno je boravio u Sarajevu na konferenciji Media Meets Literacy. Njegovu posjetu smo iskoristili da razgovaramo i o temi lažnih vijesti o kojima on često piše. Morozovovi tekstovi su objavljivani u raznim novinama i časopisima širom svijeta, uključujući The New York Times, The Wall Street Journal, Financial Times, The Economist, The Guardian…

Kazao nam je da nije naklonjen pojmu “lažne vijesti” koji sve više i više koriste moćnici – uključujući mnoge snažne političke i ekonomske sile koje kontroliraju dominantne medije u većini evropskih i sjevernoameričkih zemalja – u cilju marginalizacije neistomišljenika.

“Mnogo sam sretniji zbog upotrebe pojma koji se ranije koristio za ovaj fenomen, a to je: propaganda. Danas je tranzicija na javnu sferu koja se izdržava na oglašavanju olakšala širenje propagande gdje korisnici često učestvuju u procesu a da nisu svjesni toga. Otkako su društvene mreže poput Twittera i Facebooka optimizirane prema broju pregleda stranica, one definitivno podstiču širenje takvih informacija – ne interesuje ih da li je to što prenose istina ili ne, brinu samo o zaradi od klikova”, smatra Morozov.

U tekstu objavljenim na britanskom Guardianu Morozov je napisao da problem nisu lažne vijesti nego digitalni kapitalizam koji čini profitabilnom proizvodnju lažnih, ali klikabilnih vijesti.

“Postoji tendencija u našem diskursu vezanom za internet da predstavljamo probleme poput lažnih vijesti kao nekako nehistorijske i totalno kulturalne, npr. nepovezane s ekonomijom. Ali dalo bi se raspraviti o mišljenju da su lažne vijesti poput zagađenja. Naravno, možete okrenuti glavu na drugu stranu, vidjeti da je zrak zagađen i početi nositi masku ili možete zaista pregledati izvore zagađenja i poduzeti nešto u vezi s fundamentalnim političkim i ekonomskim modelom koji je odgovoran za proizvodnju toga. Čeka nas isti problem i s lažnim vijestima: možemo koristiti maske algoritama i velike količine podataka da se zaštitimo od ‘lažnih vijesti’ dok ne činimo ništa u vezi s temom uklanjanja osnovnog uzroka”, smatra Morozov.

Knjigu “The net delusion : The dark side of internet freedom” Morozov je objavio 2011. godine. Dio naslova “Tamna strana internet slobode” se primarno odnosi na inicijativu koju je prihvatila Hillary Clinton da se “internetske slobode” učine zvaničnom pozicijom Vlade SAD-a.

“Čak i tada – 2009. godine isticao sam da je veoma realno očekivati da će velike tehnološke kompanije koje zarađuju od oglašavanja voditi globalnu borbu u promociji slobode, demokratije i sl. Tamna strana internet sloboda je tačno ta naivna pretpostavka da će se neke veoma lijepe korisne stvari tek tako dogoditi – pogotovo na duge staze, kao rezultat naše velike ovisnosti o digitalnom kapitalizmu. Moj argument danas, nakon osam godina, je da ono što nam je izgledalo kao utopijska budućnost digitalnog kapitalizma sve više liči na tamnu prošlost feudalizma, gdje velike tehnološke kompanije ostaju vladari i uživaju neograničenu snagu, a od koje zavisi ostatak društva. Ne smatram tu ovisnost zdravom”, zaključio je Evgeny Morozov u razgovoru za Klix.ba.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*