Centar za politike i upravljanje: Jačanje finansijskog sektora u BiH

Ekonomska politika u BiH danas je dobrim dijelom sažeta u Proširenom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, kao i dokumentu Reformske agende.

Svrha EFF Aranžmana sa MMF-om je sprovođenje politika koje će doprinijeti stabilizaciji platnog bilansa i ekspanziji investicione potrošnje, a u sebi sadrži tri ključna cilja: sprovođenje strukturalnih reformi u cilju poticanja rasta i otvaranja novih radnih mjesta, stavljanje fiskalne politike u funkciju podrške rastu i očuvanje finansijske stabilnosti uz jačanje kreditnog rasta.

Aranžmanom je predviđen scenarij ubrzanja rasta BDP-a do 3% i 4% u srednjem roku, a za čije je ostvarivanje između ostalog potreban ubrzani rast kredita privatnom sektoru od 3,6% u 2017. godini do 7,1% u 2021. godini.

Prema preliminarnim podacima, stopa rasta BDP-a u 2016. godini iznosila je 2%, što se značajno razlikuje od očekivanog rasta od 3%. Već sada je jasno da planirani scenarij neće biti ostvaren, te je MMF nedavno značajno umanjio srednjoročne prognoze rasta BDP-a za BiH. Razlog za manji rast od očekivanog leži u činjenici  da se javne investicije, koje su u narednih 5 godina trebale imati značajan rast (kako bi do 2020. godine dostigle nivo od 2,62 milijarde KM), ne realizuju po planiranim stopama.

S druge strane, posljednji pokazatelji rasta kredita ukazuju na pozitivni trend koji bi, ako se nastavi intenzitetom iz proteklih mjeseci, mogao voditi ka ispunjenju ovog dijela scenarija. Krediti u 2016. godini bilježe rast od 2,3%, a promjena u odnosu na prethodni period je značajniji rast kreditiranja preduzeća (4,6%) u odnosu na sektor stanovništva (3,6%) i vladin sektor (1,4%). Omjer nekvalitetnih prema ukupnim kreditima na nivou bankarskog sektora je u 2016. godini smanjen sa 13,7% na 11,8%. Ipak, slaba potražnja preduzeća za kreditima i odsustvo snažnije kreditne ekspanzije, glavna su obilježja sektora u 2016. godini i jedan od faktora koji ograničava značajniji oporavak bh. ekonomije, te je evidentno da su banke i dalje naklonjenije kreditiranju države i ulaganju na inozemnim tržištima.

Znaci konsolidacije i jačanja finansijskog sektora su vidljivi u proteklih godinu i po – svi značajniji indikatori stanja bilježe relativno pozitivne trendove. Sve banke zadovoljavaju propisane nivoe adekvatnosti kapitala, koji su znatno viši od propisanog minimuma. Evidentna je promjena modela finansiranja banaka, koji je sve više usmjeren ka domaćim izvorima, rast depozita i niske kamatne stope, a neto dobit bankarskog sektora u 2016. je značajno uvećana u odnosu na 2015. godinu.

Prema podacima Centralne banke, značajne vanjske rizike po bankarski sektor predstavljaju spor i neujednačen oporavak ekonomija unutar Eurozone, visok javni dug pojedinih zemalja, rastući politički rizici, te izuzetno visoki rizici u bankarskom sektoru Italije. Na smanjenje domaćih kreditnih rizika neznatno su uticali pozitivni pokazatelji u realnom sektoru, dok značajne rizike predstavljaju proces razduživanja velikih bankarskih grupacija, koncentracija nekvalitetnih kredita kod nekoliko banaka u sistemu i velika izloženost sektoru trgovine.

Do sada je usvojeno tri od EFF Aranžmanom planiranog seta od pet zakona u oblasti bankarskog sektora, te je izmijenjena i legislativa vezana za nebankarski finansijski sektor.

Očekivani rast BDP-a se unutar Aranžmana zasniva na pretpostavkama da će donošenje paketa zakona vezanih za bankarski sektor rezultirati kreditnom ekspanzijom, te posljedičnim rastom BDP-a, što je teško tvrditi sa velikom sigurnošću. Naime, potencijal kreditne ekspanzije, pored faktora ponude, u značajnoj mjeri zavisi i od potražnje za kreditima, prvenstveno od preduzeća. I pored relativno dobre kapitalizovanosti i likvidnosti bankarskog sektora, s jedne strane, i rasta industrijske proizvodnje i izvoza, s druge strane, blagi trend rasta plasiranih kredita još ne utječe dovoljno na rast BDP-a. Dakle, samo u simultanoj provedbi mjera iz različitih oblasti EFF Aranžmana moguće je ostvariti zacrtane ciljeve.

U kontekstu utjecaja kreditne ekspanzije na rast BDP-a, treba razlikovati moguću ekspanziju kredita usmjerenih u tekuću potrošnju i rast investicijskih kredita. Veći udio potrošačkih kredita koji se koriste za nabavku domaćih roba i usluga, kao i investicijski krediti usmjereni za povećanje poslovnih kapaciteta srednjih i malih preduzeća, u budućnosti bi rezultirali rastom ekonomskih pokazatelja i efektom BDP-a, čiji je ubrzani rast u posljednje dvije godine velikim dijelom rezultat i djelovanja privremenih faktora, poput pada cijena energenata i vanjske potražnje.

Centar za politike i upravljanje u Atrij Sali Hotela Europa na ovu temu organizuje konferenciju u ponedjeljak, 6.11.2017. godine u 12:00. Panelisti će biti pomoćnik direktora Agencije za bankarstvo FBiH Edvard Kotorić, izvršni direktor UNION banke Admil Nukić, izvršni sekretar Udruženja banaka Berislav Kutle i Predsjednik UO Grupacije poslodavaca iz oblasti finansijskog poslovanja ispred Udruženja poslodavaca FBiH Senad Redžić.

(Vijesti.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*