Porezna uprava FBIH: U prošloj godini naplaćeno 4,82 milijarde KM javnih prihoda, učešće TK sa 791 milion KM

Porezna uprava FBiH u 2017. godini ukupno je naplatila 4. 82 milijarde KM javnih prihoda za koje je ova institucija nadležna, što je za 363 miliona KM, odnosno 8,15 posto više u odnosu na godinu ranije. Direktni porezi su naplaćeni u iznosu 1,62 milijarde KM, a doprinosi u iznosu 3,19 milijardi KM. Kada su u pitanju direktni javni prihodi, najveći rast je imao porez na dobit. Zatim porez na dohodak, naknade i takse.

„Najveće učešće u naplati javnih prihoda ima Kanton Sarajevo na čijem području je naplaćeno 1,830.000 .000 KM zatim Tuzlanski kanton na čijem je području naplaćeno 791 milona, zatim Zenica 616 miliona, Hercegovačko-neretvanski kanton 571 miliona. A kad gledamo kantone koji imaju najmanje učećše u ukupnoj naplati javnih prihoda onda su to Bosansko-podrinjski kanton i Kanton Orašje“ istakao je Šerif Isović, v.d. direktora Porezne uprave FbiH, analizirajući prikupljene podatke.

Broj zaposlenih u Fedraciji BiH, prema podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. decembra 2017. iznosio 513.313, što je za 9.342 zaposlenika više u odnosu na prethodnu godinu.

Dug prema Poreznoj upravi na kraju prošle godine iznosio je 2,67 milijardi KM i povećan je u odnosu na 2016.godinu.

U brzim akcijama i kontrolama Porezne uprave FBiH u prošloj godini obuhvaćeno je oko 12.000 poreznih obveznika.

„U ovim akcijama smo utvrdili 4268 neprijavljenih radnika, utvrdili smo da 3698 subjekata odnosno poreznih obveznika koji nisu izdavali račune. Otkrili smo 1637 subjekata koji su obavljali djelatnost bez registracije. U ovim akcijama nažalost zapečatili smo 2633 objekta i izrekli preko 7200 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 17.932.759 KM.“ kazao je Isović.

Kao uzroke rasprostranjene sive ekonomije iz Porezne uprave navode veliko prisustvo gotovine u platnom prometu i sve aktivnosti koje doprinose stvaranju gotovine kojom se finansira siva ekonomija. Zatim neučinkovitu kontrolu granica, neadekvatan pravni sistem i propise koji se često mijenjaju, neodgovarajući kapacitet kontrolnih organa za sprovođenje propisa, toleranciju države prema sivoj ekonomiji, visoku stopu nezaposlenosti i siromaštvo, želju za bogaćenjem u kratkom periodu i slično.

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*