Screenshot_4

Migrante prebacuju od Bileće do Mostara za 100 eura po osobi

U nelegalno prebacivanje migranata na tzv. Balkanskoj ruti uključuju se već registrovane organizovane krijumčarske grupe i pojedinci koji su bili aktivni u krijumčarenju droge, uglavnom skanka, visokotarifnih roba, kao i oružja, a migracijska sigurnost je u drugoj polovini 2017. bila posebno opterećena pojačanim trendom u pokušajima migranata da se preko teritorije BiH prebacuju u države EU.

Time je u znatnoj mjeri osnaženo krijumčarenje, a pri tom su zamijenjene vrste kriminalnih aktivnosti – ocjena je Centra za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva.

-Krijumčarenje migranata postaje unosnije, a po mišljenju krijumčara i manje rizičan kriminal, jer se za prebacivanje migranata npr. od Bileće do Mostara naplaćuje minimalno 100 eura po osobi. U tom krijumčarenju migranti često budu prevareni ili čak opljačkani, što je vrlo teško dokazivo. Prema sadašnjim pokazateljima, ovaj trend korištenja teritorije BiH za kretanje migranata prema državama EU i zapadne Evrope će se nastaviti i u 2018. godini, te je na vlastima BiH da u što skorije vrijeme sačine adekvatne multisektoralne planove i mjere na suzbijanju ove pojave – kaže u razgovoru za Fenu direktorica CDI Global Analitika Anesa Agović.

U Godišnjoj analizi sigurnosnih dešavanja u BiH, iz perspektive civilnog društva, a koju je uradio CDI Global Analitika, dat je osvrt na aktuelne društvene pojave koje su uticale u 2017. i koje mogu u ovoj i narednim godinama uticati na sigurnosnu situaciju u BiH.

U tom kontekstu je i urbana sigurnost koju ugrožavaju huliganizam, porodično i maloljetničko nasilje, te razni oblici kriminaliteta kao što su organizovani kriminal, i trgovina ljudima.

Sagledavajući izvještaje nadležnih policijskih agencija i međunarodnih organizacija koje prate ova pitanja, evidentno je da ima još dosta prostora za unapređenje rada sigurnosnih struktura, a nema dovoljno saradnje između lokalne zajednice i policije, ocjena je CDI Global Analitika iz Sarajeva.

-Kad je riječ o urbanoj sigurnosti, u nekim situacijama reagovanje i procedure oko postupanja i nadležnosti policijskih agencija su uticale na kvalitet i brzinu djelovanja policijskih snaga. Podaci ukazuju da je neadekvatan ustroj policijskih agencija koje se brinu o javnoj sigurnosti jedan od osnovnih uzroka za ovakvu ocjenu. Policijska saradnja između svih nivoa komplikovanog sigurnosnog aparata u BiH je i pored političkih i organizacijskih zapreka, ipak na zadovoljavajućem nivou, posebno kada su u pitanju djelovanja u slučajevima težih oblika kriminala. Takođe je evidentno da se policijske snage zadužene za javnu sigurnost zalažu i rade na terenu, odnosno postupaju shodno važećim zakonskim regulativama, koje na žalost nisu usklađene sa standardima EU. Olakšavajuća okolnost za neke proceduralne propuste je da policajci nisu adekvatno opremljeni niti plaćeni za časni i stresni posao koji obavljaju, te se ipak ne može reći da su neodgovorni i neprofesionalni u obavljanju svakodnevnih planskih, kao i onih složenih policijskih poslova – pojašnjava Agović.

Prema istraživanju Global Analitike i drugih organizacija koje se bave temom sigurnosti u zajednici na prostoru BiH, nivo urbane sigurnosti u 2017. je bio sličan kao i u 2016. godini, s tim da većina policijskih analiza i izvještaja sačinjenih od kantonalnih i entitetskih MUP-ova, kao i Ministarstva sigurnosti BiH govore da je u 2017. godini zabilježen blagi pad kriminaliteta u odnosu na  godinu prije. Ankete koje su rađene sa građanima na prostoru cijele BiH ipak pokazuju da građani ne vide veliku razliku u odnosu na 2016. godinu, te se generalno ne osjećaju sigurnije.

Anketa Global Analitike koja je rađena u Sarajevu, Banja Luci i Mostaru, na 550 ispitanika pokazala je da građani na sličan način participiraju opasnosti i sigurnosne prijetnje. Tako je na pitanje da odaberu tri najopasnija elementa urbane sigurnosti u sva tri grada većina građana odgovorila da imaju najveći strah od masovnog nasilja, zatim od organizovanog kriminala, dok se treća stavka razlikuje. U Sarajevu građani smatraju da je od elemenata urbane sigurnosti na trećem mjestu porodično nasilje, u Banja Luci je na trećem mjestu strah od terorizma, dok je u Mostaru na trećem mjestu strah od huliganizma.

Iz CDI Global Analitika upozoravaju da cyber sigurnost nije adekvatno tretirana kroz sigurnosne strukture na svim nivoima u BiH,  a glavni razlog je što BiH još tehnološki zaostala za državama EU i zapadom uopšte, ocjena je iz Godišnje analize.

– Sa sigurnosnog aspekta posmatrano ogroman je hendikep što BiH nije članica EU, a time ni EUROPOL-a, koji ogromnu pažnju pridaje cyber sigurnosti i zaštiti cyber prostora. Tako članice EUROPOL-a imaju pristup najnovijim informacijama i dostignućima u oblasti zaštite od cyber kriminala. Sigurnosni cyber stručnjaci iz država EU učestvuju u zajedničkoj obuci, istražnim radnjama, operativnim akcijama, naučnoj saradnji, razmjeni kadrova i drugim aktivnostima. Sa državnog nivoa u BiH je prepoznat problem cyber sigurnosti, kao i dijelom od strane entitetskih MUP-ova, te se pokušava kroz izradu strategije i drugih politika osigurati prostor za unaprjeđenje ove oblasti, ali je iz navedenih razloga otežano da se prate trendovi i standardi savremenih država – prezentira Agović ocjene iz Godišnje analize.

Poseban akcent je CDI Global Analitika u Godišnjoj analizi sigurnosnih dešavanja u BiH, gledano iz ugla civilnog društva, posvetio aktuelnoj problematici nasilnog ekstremizma i radikalizma uz ocjenu da je za razliku od nekih drugih elemenata sa Liste sigurnosnih izazov, problematika nasilnog ekstremizma i radikalizma u startu ozbiljno tretirana, i od strane državnih sigurnosnih struktura BiH, tako i  pravosuđa BiH.

Pozitivne ocjene izrečene su na adresu sigurnosnih agencija na nivou BiH koje su relevantan faktor i u međunarodnoj saradnji, kada su u pitanju razmjene obavještajnih informacija, poduzimanje obavještajno-operativnih akcija na prostoru BiH, po zahtjevima najpoznatijih međunarodnih sigurnosnih agencija i organizacija.

U 2016. i u 2017. godini nisu zabilježena djela koja se mogu dovesti u vezu s terorizmom, niti su zabilježeni novi slučajevi priključivanja državljana BiH nekim od terorističkih organizacija u svijetu, što je po ocjeni CDI Global Analitika, rezultat planskih mjera i aktivnosti, te pravovremene izrade i djelovanje odgovornih faktora u skladu sa usvojenim Strategijama za borbu i prevenciju terorizma.

Uz pojašnjenje da Strategija BiH za prevenciju i borbu protiv terorizma 2015-2020. u koji se odnosi na ulogu civilnog društva, definira pružanje podrške aktivnostima građana i organizacija civilnog društva usmjerenim ka prevenciji mržnje i promociji pozitivnih narativa (suprotstavljanje nasilnim ekstremističkim narativima isticanjem pozitivnih primjera o društvenim vrijednostima, toleranciji, otvorenosti), iz Global Analitika ističu da upravo na tim smjernicama temelje svoje aktivnosti i nastoje dati maksimalan doprinos u prevenciji i jačanju otpornosti, posebno mladih, na još prisutnu mogućnost radikalizacije.

-Istraživačka studija koja je rađena krajem 2017. pokazala je da na radikalizaciju stanja i pojedinaca može uticati govor mržnje prisutan u medijima i na društvenim mrežama. Posebno je to naglašeno u periodu nakon izricanja posljednjih presuda Međunarodnog suda pravde u Haagu, kada je medijski prostor u BiH i susjednim državama bio totalno zatrovan konstantnim govorom mržnje. Utrkivanje političara, neprofesionalnih novinara, stranačkih medija i novinara, ali i pojedinaca u tome da iznesu što više uvreda prema drugima, da vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja je dostiglo zapanjujući nivo. Nažalost, opštoj medijskoj kampanji podlegli su i mladi na društvenim mrežama, te su se mogli vidjeti najgnusnije uvrede i komentari, prizivanje ratne prošlosti, pozivi na nova ubijanja i sl. Navedeni primjer jasno pokazuje, koliko je BiH još uvijek trusno područje, podložno negativnim uticajima, pa čak i uticajima ekstremnih ideologija – upozorava Agović.

Naglašava kako su  radikalizacija i samoradikalizacija putem interneta u BiH također moguće pojave, te da je činjenica da online radikalizacije nije posebno tretirana kroz pravnu regulativu u BiH, što je navedeno u istraživačkom radu pod nazivom Online radikalizacija – sigurnosna prijetnja koja opstaje. Ovaj rad je objavljen na Trećoj međunarodnoj konferenciji, koja je organizirana od strane Internacionalnog univerziteta u Sarajevu.

Međutim, dosta toga pozitivnog je urađeno u prevenciji nasilnog ekstremizma i radikalizma u BiH, zahvaljujući jasnoj opredijeljenosti institucija države BiH, kao i uz podršku međunarodnih organizacija koje djeluju u BiH, rezimira sagovornica ocjene iz Godišnje analize sigurnosnih izazova u BiH u 2017.

U razgovoru za Fenu Mladen Blagovčanin, policijski istražitelj sa više od 20 godina iskustva i član ekspertnog tima Global Analitike, naglašava da je posebno važno za adekvatno suprotstavljanje i prevenciju pojave nasilnog ekstremizma i radikalizma, da se tim problemom prevashodno bave stručnjaci.

-To znači angažman profesionalaca sa iskustvom u policijskim i sigurnosnim strukturama, zatim sa iskustvom u socijalnim i zdravstvenim institucijama, te angažman naučnika i nezavisnih istraživača. Oni najbolje razumiju opasnosti od radikalizovanog pojedinca ili grupe, jer se time bave na svakodnevnoj osnovi, odlično poznaju podneblje, istoriju, ljude, vjerske i druge običaje, te su zato njihove procjene vrlo važne. Angažovanje i drugih profila stručnjaka je takođe neophodno, ali ipak u drugoj fazi kada su više potrebni stručnjaci s teorijskim znanjima, kako bi se razvijala multisektoralna saradnja i provodile planske mjere – kaže Blagovčanin.

Global Analitika planira da u 2018. godini  nastavi angažmana na prevenciji svih pojava povezanih sa nasiljem, prevenciji mržnje, nastavak neovisnih istraživanja svih društvenih pojava koje mogu radikalizirati stanje u BiH, promovisanje medijskog profesionalizma i senzibilizma u izvještavanju o nasilnom ekstremizmu i radikalizmu, ukazivanje na opasnosti online radikalizacije i jačanje otpornosti mladih i zajednice na sve oblike ekstremnog i radikalnog djelovanja.

Ekspertni tim Global Analitike sastavljen od stručnjaka iz prakse i naučnika je sačinio Listu sigurnosnih izazova (LSI) za 2017. godinu, koji su specifični za promatranje sigurnosnih pitanja iz perspektive civilnog društva i nezavisnih istraživača.

U Godišnjoj analizi su tretirana i pitanja kako su po mišljenju građana i predstavnika civilnog društva, državne nadležne strukture reagovale, kakav je kvalitet i učinak poduzetih mjera, koliko i kako mogu pomoći zajednica i civilno društvo u dizanju nivoa opšte sigurnosti.

Svi stručnjaci koji su sudejelovali u izradi Godišnje analize su bili uključeni na svoj zahtjev i volonterski, što Global Analitik ističe kao pokazatelj ispravnosti svoje misije  i rada.

Centar za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva je vodeća nevladina i nezavisna organizacija u BiH i regionu, u oblasti specifičnih sigurnosnih pitanja, sa fokusom na problematiku nasilnog ekstremizma i radikalizma, navode iz te organizacije.

(Vijesti.ba / FENA)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*