vijece_ministara_bih

Podržan nastavak razgovora o sukcesiji imovine bivše SFRJ

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zadužilo je ovlaštenog predstavnika BiH u Zajedničkom komitetu za provedbu Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ da nastave započete aktivnosti na realizaciji obaveza iz ovog aneksa i zaključaka sa prvog dijela 19. sastanka Zajedničkog komiteta za raspodjelu diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ, koji je održan u Beogradu u decembru prošle godine, javlja Anadolu Agency (AA).

U Informaciji Ministarstva vanjskih poslova BIH istaknuto je da je zajednička prodaja imovine u New Yorku, Bonu, Bernu i Tokiju, koju je Komitet pokrenuo u proteklom periodu, imala visok prioritet u agendi razgovora zbog brojnih aktivnosti koje treba provesti u cilju što skorije realizacije prodaje i raspodjele dobijenih sredstava.

Na sastanku je, između ostalog, podržan rad Ekspertne grupe za raspodjelu umjetničkih djela. Razmijenjena su i mišljenja o trenutnom stanju u pogledu raspodjele imovine u Braziliji, Nju Delhiju i Moskvi te je zaključeno da se razgovori u vezi sa ovom imovinom nastave, nakon što se prikupe dodatne informacije.

Zbog obimnosti dnevnog reda i složenosti tema o kojima se raspravljalo, 19. sastanak će biti nastavljen, kako je planirano, u martu 2018. godine u Beogradu.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog osnova za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o statusu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o djelovanjima koje izvršava Agencija za evropsku graničnu i obalnu stražu u Bosni i Hercegovini u cilju institucionalizacije i jačanja odnosa.

Zaključivanjem Sporazuma bit će unaprijeđeni odnosi između Evropske unije i Bosne i Hercegovine u oblasti granične saradnje, uključujući usaglašavanje operativnog plana, pojednostavljenje i ubrzanje obavljanja zajedničkih intervencija na granicama, kao i saradnju s drugim agencijama i tijelima EU. Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa će najmanje jednom godišnje informirati Vijeće ministara BiH o realizaciji i toku provođenja Projekta upravljanja slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu, kojim se jača saradnja BiH, Crne Gore i Srbije. U martu prošle godine počela je realizacija ovog projekta koji bi trebao biti završen 2020. godine, a doprinijet će podizanju životnog standarda stanovništva u slivu rijeke Drine uspostavom održivih rješenja koja će provoditi efikasne institucije.

Investicije će se realizirati putem programa malih grantova i pilot-projekata uz učešće hidrometeoroloških zavoda, agencija za vode, općina i lokalnih zajednica, odnosno ugroženih zajednica koje su pogođene poplavama i sušama. Projekt vrijedan 8,4 miliona američkih dolara finansiran je u jednakim omjerima iz Specijalnog fonda za klimatske promjene i Globalnog fonda za zaštitu životne sredine.

Sredstva su raspoređena proporcionalno teritoriji sliva Drine, i to Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji. Za Bosnu i Hercegovinu namijenjeno je 3.375.270 američkih dolara, a sredstva su raspoređena Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te nadležnim institucijama Republike Srpske i Federacije BiH.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH će problem motornih vozila koja su pravosnažnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno koja su u carinskom upravnom postupku zaplijenjena i kojih su se vlasnici odrekli u korist države, a koja ne ispunjavaju uvjete za stavljanje u slobodan promet rješavati u skladu s važećim propisima. Riječ je o propisima koji uređuju način postupanja s oduzetom carinskom robom koja ne ispunjava uvjete za stavljanje u slobodan promet, o čemu će dostaviti izvještaj Vijeću ministara BiH.

Prema Informaciji Uprave za indirektno oporezivanje BiH, radi se o više od 2.000 vozila ranije oduzetih pravosnažnom sudskom odlukom, a koja su u vrijeme oduzimanja bila starija od sedam, odnosno 10 godina. Ova vozila ne ispunjavaju uvjete za registraciju i prodaju te se dugo nalaze u skladišnom prostoru za koji se po osnovu zakupa godišnje izdvaja 48.000 KM.

Uspostavljeni su i objavljeni registri neporeznih nameta na sva četiri nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, čime je ispunjena obaveza iz Akcionog plana Reformske agende te stvorene pretpostavke za njihovo smanjenje i harmonizaciju. Registar neporeznih prihoda koje naplaćuju institucije BiH usvojen je još 2016. godine i objavljen na web stranici Ministarstva finansija i trezora, a sadrži ukupno 203 neporezna prihoda koje pravna i fizička lica plaćaju prema institucijama BiH u vidu administrativnih taksi i drugih naknada. U Federaciji BiH u prosjeku egzistira 198 različitih naknada i taksi, od čega se najmanje njih 95 naplaćuje na federalnom nivou, 77 u prosjeku na nivou kantona, a 26 različitih taksi i naknada u prosjeku naplaćuju općine.

U Republici Srpskoj okvirni broj naknada koje se naplaćuju po raznim osnovama iznosi 286, a u Brčko distriktu BiH navedeno je 177 neporeznih davanja. Ovo se navodi u Informaciji Ureda koordinatora za reformu javne uprave o smanjenju poreza i doprinosa, te parafiskalnih nameta i njihovoj harmonizaciji na prostoru BiH, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo i uputit će Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa zaključkom s ranije sjednice ovog doma. Naglašeno je da je završen prvi korak u mapiranju neporeznih davanja te da slijedi provođenje aktivnosti za njihovo smanjivanje i harmonizaciju u BiH.

(AA/RTV7)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*