Amerika pojačanim angažmanom u BiH želi osujetiti aspiracije Rusije

Bosna i Hercegovina ponovo će se naći u primarnom fokusu vanjske politike SAD-a, sudeći po odluci vojnog komiteta Američkog kongresa, koji je prije nekoliko dana dao zeleno svjetlo Nacionalnom odbrambenom aktu za fiskalnu 2019. godinu.
Ovim godišnjim dokumentom predlaže se da SAD pojačaju angažman i vojnu saradnju sa zemljama zapadnog Balkana koje su izvan NATO-a – Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Makedonijom i Kosovom.

“Komitet je zabrinut za dugotrajnu stabilnost i sigurnost u regionu zapadnog Balkana. Etničke tenzije, ekonomski izazovi i maligni vanjski utjecaji pridonose nestabilnosti u regionu“, navodi se, između ostalog, u ovom aktu.

Vojno-politički analitičari smatraju kako je bilo i očekivano da SAD konačno pojačaju svoje prisustvo u BiH, naročito imajući u vidu sve očiglednije aspiracije Ruske Federacije.

Direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović podsjeća kako je Komitet za vojne poslove Zastupničkog doma Američkog kongresa prije nekoliko mjeseci od Pentagona zatražio analizu o vojnoj i diplomatskoj saradnji svake od zemalja zapadnog Balkana sa Rusijom.

– Na osnovu te procjene vjerovatno su odlučili da je potreban veći angažman kako bi se ograničio ruski utjecaj, odnosno zaštitili američki nacionalni interesi, a i zemlje što prije vratile na euroatlantski kurs – rekao je Hadžović u razgovoru za Vijesti.ba.

Prema njegovim riječima, nakon desetak godina pasivnosti na području zapadnog Balkana, odnosno promjeni fokusa na razne druge dijelove svijeta, SAD su shvatile da se i dalje radi o nedovoljno sređenom prostoru za EU i NATO integracije.

– Međutim, ne očekujem da će ovaj angažman biti nešto posebno vidljiv. Svakako će biti povećan obim saradnje SAD i BiH na vojnom planu, a vjerovatno će nešto sredstava biti uloženo i u opremu i naoružanje u BiH, ali i edukaciju i trening kadrova – dodaje Hadžović.

Ističe kako SAD i Rusija vode neformalni rat na različitim destinacijama širom svijeta.

– S obzirom na to da nije dovoljno duboko zagazila u mehanizme zapada, BiH nažalost ostaje jedan poligon za nadmetanje velikih sila – poručuje Hadžović.

Stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović ističe kako je sasvim logično da su SAD zainteresovane za mir i stabilnost u regiji, naročito uzimajući u obzir da su kreator mira na Balkanu i da je Dejtonski mirovni sporazum u suštini njihov projekat.

– Suprotno američkim stoje interesi Ruske Federacije, koja u regionu želi da zadrži status quo sve dok se ne stvori atmosfera za disoluciju, odnosno prekrajanje granica u kompletnom regionu – rekao nam je Ahatović.

Smatra kako je osnovni cilj ponovnog američkog angažmana na zapadnom Balkanu da se on u dogledno vrijeme uvede u punopravno članstvo NATO-a i EU.

– SAD su unilateralnom vojnom intervencijom zaustavile rat u BiH za 48 sati. Dakle, one su očuvanju mira i stabilnosti u našoj regiji posvećene od 1995. – dodaje Ahatović.

Problematičnim je ocijenio aspiracije Ruske Federacije, čiji utjecaj na području zapadnog Balkana iz godine u godinu sve više jača.

– Prisjetimo se najave Milorada Dodika da će Rusiji dati tri lokacije za izgradnju svojih baza u BiH. S druge strane imamo i najavu izgradnje američke baze u Brčko Distriktu. S obzirom na to da je BiH institucionalno podijeljena na dva administrativna dijela, gdje se očigledno ocrtavaju interesi i jedne i druge velike sile, sasvim je logično da će se pojačati prisustvo i jednih i drugih u narednom periodu – dodaje Ahatović.

U izjavi za Vijesti.ba, vojno-politički analitičar Neven Kazazović ističe da je i Balkan jedan od prioriteta američke vanjske politike, koliko god se to nastojalo prikazati drugačijim.

– Uvijek se govori da Balkan nije toliko važan, ali treba imati u vidu da su tu izbijali neki veliki sukobi koji su čak vodili i svjetskom ratu. Prema tome, nije tačno da Balkan Americi nije važan – upozorava Kazazović.

Navodi kako je Amerika posebnu pažnju Balkanu pridavala i tokom Drugog svjetskog rata, što je prikazano u dokumentarnom filmu snimljenom prije 4-5 godina.

– U toku Drugog svjetskog rata SAD su imale obavještajnu službu koja se zvala OSS. Od oko 400 misija koje je tada OSS imao u Evropi, čak 220 ih je bilo na Balkanu, od čega najveći broj u Jugoslaviji – dodao je Kazazović.

D.K.

(Vijesti.ba)