Hadžović: NATO izašao ususret BiH, ali moramo ispuniti domaću zadaću

Direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović je u razgovoru za Fenu kazao da je NATO izašao ususret Bosni i Hercegovini i malo je snizio politička očekivanja od BiH, jer su vidjeli da je uslov koji je postavljen prije devet godina preveliko breme za bh. političke elite.

Piše: Aida Kovač

– Tako da su nam još jednom pružili ruku, olakšali nam nastavak integracija u NATO, ali su ipak kazali da moramo ispuniti svoju domaću zadaću, odnosno donijeti Godišnji nacionalni program i poslati ga u Brisel kako bi bio odobren. Očekivanja od Bosne i Hercegovine su malo snižena, ali ipak hoće da vide da se može postići politički dogovor u BiH – smatra Hadžović.

Po njegovim riječima, da postoji politička volja Godišnji nacionalni program je već mogao biti usvojen. Kaže da je malo pesimističan šta se može očekivati u narednom periodu.

– Vidimo da su veoma opozitni stavovi političara iz Federacije BiH i Republike Srpske, tako da nisam siguran da možemo postići konsenzus u nekom bližem periodu. Posebno jer se ne otvara dijalog o tim spornim činjenicama i o spornim pristupima onoga što očekuju političari iz RS-a i iz Federacije, bar deklarativno ono što možemo iz medija čuti, vidimo da su to drugačiji stavovi – navodi Hadžović.

Ističe da bi BiH dobila povećan obim saradnje, još jedan veći angažman BiH i NATO-a, a „proširio bi se taj obim partnerskih ciljeva koji se već nekoliko godina ispunjavaju i BiH kvalitetno ispunjava sve svoje zadatke“.

– Sada bi još neke malo više institucije potpale pod evaluaciju od strane NATO-a koliko je BiH spremna, odnosno ispunjavali bi se u dobroj mjeri i uslovi koji su vezani za evropske integracije, tako da bi to dalo i zamah BiH na njenom putu ka EU – kazao je Hadžović.

Dodao je da bi se poslala poruka da je država, odnosno da su i građani, obuhvaćeni ovim integracionim procesima.

Navodi da su pravne pretpostavke za usvajanje Godišnjeg nacionalnog programa BiH ispunjene, od aplikacije, Zakona o odbrani, nedavno usvojene strategije vanjske politike, plana odbrane koji je usvojen prije dvije godine… To su sve dokumenti u kojima je jasno naglašeno da je BiH za članstvu u NATO-u, a prvenstveno da je zainteresirana za aktivaciju Akcionog plana za članstvo.

– S te strane, imamo nornativno-pravno uređenje koje omogućava to. Nažalost, realnost je nešto drugo i vidimo da se prvaci iz RS-a uglavnom u zadnje vrijeme pozivaju na rezoluciju NSRS-a koja je protiv, odnosno sva dosadašnja nastojanja BiH je neutralizirala i dala uputstvo svojim predstavnicima u institucijama BiH da ne daju dalji doprinos integraciji u NATO, odnosno da slijede stav Republike Srbije iz 2007. godine – kazao je Hadžović.

On smatra da u BiH nemamo ozbiljne političare, „posebno nemamo odgovorne političare, da imamo jedan kontinuitet vanjske politike i zajedničku viziju budućnosti BiH“.

Vidimo, dodaje, da svaki saziv usvaja neku svoju partikularnu politiku koja je često dnevnopolitička i u službi samo političkih partija i onih građana koji podržavaju tu političku partiju.

– Ali ono što je na snazi, što je jedna kontinuitet od 2005. godine, kada su formirane Oružane snage je to da je BiH opredijeljena, i do sada niko nije opovrgao niti povukao dosadašnje dokumente koji su usvajani i koji su u prolog tome. Da su usvajani drugačiji dokumenti ne bi ni NATO bio toliko angažovan ovdje, ne bi nam SAD pružale pomoć u vidu vojne asistencije i podrške našim Oružanim snagama, tako da jedan deklarativni kontinuitet imamo, koji je izražen u svim političkim dokumentima koje jedna država ima – naveo je Hadžović.

Dodaje da je realnost BiH da se mi „više volimo prepucavati preko medija, umjesto da pokušamo iznaći politički dogovor koji je prihvatljiv za sve“.

Govoreći o sigurnosnim izazovima, Hadžović kaže da BiH, kao mala država, ne može razviti sve sposobnosti kako bi se kvalitetno zaštitila od svih prijetnji koje postoje.

– Upravo je to jedan od načina da se osigura što veća sigurnost građanima, da se u jednom partnerskom odnosu oslanjamo na svoje partnere i dajemo doprinos u onim oblastima gdje možemo pomoći i dati prilog zajedničkoj, kolektivnoj odbrani – navodi Hadžović.

Upravo je to, dodaje on, jedan od načina kako osigurati, odnosno postići što veći stepen sigurnosti koji je svima neophodan i koji je neophodan uslov i za razvoj ekonomije, zdravstva, obrazovanja i svih društvenih aktivnosti.

– Ako nemate sigurnosti, vrlo je teško očekivati da možete uticati na neke odluke i da možete kvalitetno osigurati svojim građanima ono što su sloboda, mir i sigurnost, najveći postulati na kojima jedno društvo počiva. Tako da moramo raditi u našem najboljem interesu da upravo dijelimo sigurnost i da pametno ulažemo zajedno sa partnerima kako bi se omogućilo našim građanima da uživaju blagodeti ekonomije i blagodeti mira i sigurnosti – poručio je Hadžović.

(Fena)