ljetopis

Promocija romana ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ 23.marta u Narodnom pozorištu Tuzla

Promocija romana  ‘’, autora Jasmina Imamovića, bit će održana u subotu, 23.marta, u Narodnom pozorištu Tuzla sa početkom u 18 sati. Radi se o djelu za koji recezenti kažu da je svojevrstan spomenik prvom bosanskom kralju, najvećem vladaru slavenskog juga i ocu suverenosti Bosne i Hercegovine.

Prema riječima autora Jasmina Imamovića, na pisanje ovog romana odlučio se jer smatra da je Tvrtko I Kotromanić najznačajniji čovjek u historiji Bosne i Hercegovine. ˝Tvrtko I Kotromanić je simbol suverenosti Bosne i Hercegovine. Nije dovoljno izučavan u istoriji države i prava, ali i u našoj kulturi. Srednjovjekovna Bosna je bila na vrhuncu moći za vrijeme kralja Tvrtka. On ima sjajnu biografiju, ona je kao triler. Ja sam se opredijelio za roman-hroniku. Dakle, radi se o istinitim ličnostima i događajima uz dopuštanje jedne fikcije u opisu detalja koji su zasnovani na historijskim činjenicama. Fikcija mi služi kao sredstvo za dramaturgiju, kako bi to bilo lakše i pitkije za čitanje˝, rekao je autor za TIP.

Na naše pitanje da li je važno upoznati prošlost da bi smo bolje razumjeli sadašnjost, ali i planirali budućnost, Imamović je odgovorio: ˝Istorija kažnjava onoga ko iz nje nije ništa naučio. Radi se o cikličnim pritiscima na Bosnu. Svi bosanski banovi u kontinuitetu su izlagani pritiscima sa sjeverozapada ili sa istoka. To je jedan usud bosanski. Moramo se braniti i njegovati bosanskohercegovačke vrijednosti.Uvijek će biti tih pretenzija. Zato Bosnu i Hercegovinu treba ojačati, a država je jaka kada su ljudi svjesni svog identiteta. To ima mnogo veze i sa problemima koje danas trpimo.Bosna i Hercegovina je stub Balkana. Srbija i Hrvatska bi trebale da se trude da taj stub ostane čvrst, kako bi i oni bili mirni i čvrsti, a ne da rade obratno. Samo može biti mir kada je mirna Bosna. Bez dobrog poznavanja prošlosti ne možemo biti pametni u određivanju sadašnjosti, a pogotovo ne u projektovanju budućnosti.Najveći umovi svijeta su kazali da je istorija svjetlost istine, ali i učiteljica života˝.

Zajednički korijen

Autor je mišljenja, da imamo zajedničke korijene i stablo, samo smo razgranati različito i nekada nam te grane lome i režu. ˝Naši ljudi tragaju za identitetom u Beču, Istambulu, Zagrebu, Beogradu, a tamo našeg identiteta nema. Bosansko kraljevstvo je naš zajednički korijen i naše zajedničko stablo, a nacije su grane.koje nisu u dovoljnoj mjeri svjesne svog stabla i korijena iz kojeg su izrasle. To je naš veliki problem. Kada bi ljudi raspolagali istorijskim  činjenicama, kojima sam ja raspolagao i koje sam napisao u romanu, bilo bi mnogo više znanja o našoj zajedničkoj tradiciji i danas mnogo manje problema u Bosni i Hercegovini. Važno je da postanemo svjesni sebe, svojih zajedničkih korjiena i da se vratimo majci Bosni. Mnogo je neistina i falsifikata. Mi nemamo razloga da se stidimo, a imamo mnogo razloga da se ponosimo”, istakao je Imamović za TIP.

Ugledni književnici o romanu…

Prema mišljenju književnika Filip Davida (recezent), nalazeći snažno uporište u istorijskoj građi Jasmin Imamović uspješno približava jedno vrijeme važno za Bosnu i njenu istoriju, sa očevidnim asocijacijama na vrijeme sadašnje. ˝U ovom romanu-hronici pisac objektivno sagledava period stvaranja i uzdizanja Bosne, uspešno prožimajući fikciju i istorijska dokumenta. Roman stiže u pravo vreme da bolje upoznamo prošlost kako bi smo bolje razumeli sadašnjost, današnju Bosnu, njene korene i savremene dileme. Istovremeno ‘‘Ljetopis o kralju Tvrtku’ je značajan doprinos bosanskoj književnosti, a Jasmin Imamović u toj književnosti ovim svojim delom potvrđuje posebno mesto˝, napisao je David.

Književnik Mile Stojić, jedan od recenzenata knjige, ocijenio je da je to djelo, koje priča o našoj srednjovjekovnoj historiji, nastalo na dugogodišnjem pomnom istraživanju perioda koji je slabo istražen i u novije vrijeme često mitologiziran.Pojasnio je da Imamović u ovom slučaju ne piše historijski roman nego stvara roman o historiji na temelju dostupnih naučnih činjenica.

“On ne iznosi puku rekonstrukciju događaja poput historičara, već kao literat ulazi u dramu vremena u kojem je živio naš kralj, dramu bosanskoga čovjeka, dramu koja se ponavlja do dana današnjeg” rekao je Stojić i naglasio kako bismo to ponavljanje mogli nazvati paradigmom bosanskog udesa, gdje jedna mala europska država uvijek iznova biva plijen interesa velikih.Stojić je naveo da je ‘Ljetopis o kralju Tvrtku’, roman koji kroz veliku historijsku priču pred nas postavlja dileme naše sadašnjosti, govoreći kako su naši daleki preci imali mudrost opstanka koja nama uglavnom nedostaje.

Književnik Faruk Šehić, recenzent romena, rekao je da je Imamovićeva namjera da nam ovim romanom ukaže da smo mi nekad bili ono za šta se sada tako grčevito borimo i da su vrijednosti za kojim čeznemo nakada bile zakonski i organski utemeljene na prostoru Tvrtkove Bosne.“Roman je obilato potkrijepljen istorijskim činjenicama i obiljem citata i dokumenata koji svjedoče o napretku i snazi tada najveće banovine, a zatim i kraljevstva na slavenskom jugu”, rekao je Šehić.

Prema njegovom mišljenju, roman će nam pomoći da se oslobodimo straha od prošlosti, da nemamo iole vrijednu baštinu i tradiciju. Da se ne stidimo toga što jesmo i onoga što možemo biti ako poradimo na sebi. ˝Vrijednost dobre literature je u tome, da oslobađa, zabavlja, svjedoči, ali i razvija osjećaj za pravednost i dijalog, čega u ovom romanu ima u izobilju˝, istakao je Šehić.

‘Ljetopis o Kralju Tvrtku’ je šesti roman Jasmina Imamovića, Do sada je objavio romane “Ubijanje smrti”, “Besmrtni jeleni”, “Obožavatelj trena”, “Molim te zapiši” i “Slana zemlja”, a osim romana objavljivao je i eseje, kratke priče, radiodrame… Knjige su mu prevedene na više jezika. Imamović je i kao pravnik objavio tri knjige i dvadesetak radova u naučnim i stručnim časopisima.

(TIP/Autor: Adis Jašarević)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*