Kao najvažniji uzroci uništenja koje prijeti našem planetu navode se pretjerana konzumacija resursa, krivolov, sječa šuma i emisije nastale sagorijevanjem fosilnih goriva. Četvrtina svih poznatih vrsta biljaka i životinja već je ugrožena, a razmjeri njihova nestajanja desecima ili stotinama puta su brži nego što su u prosjeku bili u posljednjih 10 miliona godina.
Izvještaj, koje je na 1.800 stranica sastavilo međudržavno tijelo Intergovernmental Science-Policy Platform on Biodiversity and Ecosystem Services (IPBES), temelji se na više od 15.000 akademskih radova i istraživanja, a jedna od ključnih ideja mu je da upozori političare na najbolje moguće načine borbe s klimatskim promjenama.
Prošle sedmice autori izviještaja održali su u Parizu niz sastanaka s predstavnicima vlasti iz više od 130 država u nastojanju da dokumentu daju konačnu, dorađeniju formu.
Prema njemu oko 75 posto kopna, oko 50 posto rijeka i jezera te oko 40 posto svih mora i okeana već pokazuje ozbiljne znake propadanja uzrokovanog ljudskim aktivnostima.
Od 1980-ih do danas emisije stakleničkih plinova uzrokovane sagorijevanjem fosilnih goriva su se udvostručile, a prosječna temperatura porasla je za najmanje 0,7 stepeni Celzijusa, tvrde autori.
“Rekao bih da je će se izviještaj najvjerojatnije interpretirati uz konstataciju u stilu ‘Čovječe stvarno smo u nevolji’, međutim postoje rješenja”, rekao je prije skupa za BBC voditelj IPBES-a prof. Sir Bob Watson.
“Naš izviještaj govorit će o razmjerima u kojima gubimo bioraznolikost te o stepenima u kojima je možemo zaštititi u budućnosti“, dodao je.
U izviještaj se među ostalim ističe da su načini na koje se koristi tlo i krče šume za poljoprivredu u kombinaciji s povećanjem konzumacije mesa istisnuli brojne vrste iz njihovih prirodnih staništa. Istovremeno je pretjerani izlov riba desetkovao njihove populacije u morima širom svijeta
Dokument predviđa da će se izumiranje u narednim desetljećima najvjerojatnije dalje ubrzavati.