Samo 4 posto ljudi vjeruje šta influenseri govore na internetu

Samo 8 posto ljudi vjeruje u istinitost informacija koje pronalaze na društvenim mrežama, a taj procent pada na četiri posto kada je riječ o tome koliko javnost vjeruje influenserima.

Ljudi vjeruju čak i vladama više nego slavnim influenserima, blogerima i vlogerima.

Oko 12 posto ljudi širom svijeta vjeruje da su infomacije koje objavljuje vlada uglavnom istinite. Međutim, javnost u Velikoj Britaniji i SAD-u je ciničnija pa te brojke padaju na 8, odnosno 6 posto.

UM je pratio više od 56.000 aktivnih korisnika interneta u 81 zemlji za potrebe svog 10. Wave istraživanja procjenjujući povjerenje javnosti u društvene mreže.

Globalna sumnja u influensere je rezultat toga što potrošači i regulatori nastavljaju postavljati pitanja o dogovorima između influensera i brendova, kao i o istinitosti velikog broja followera.

U Velikoj Britaniji je vlada uvela strožija pravila koja se odnose na online promovisanja plaćenog sadržaja. U međuvremenu je Uprava za standarde oglašavanja (ASA) upozorila stotine influensera i brendova zbog kršenja striktnih smjernica koje se odnose na plaćenje za postove na Instagramu. Američki FTC je poduzeo slične aktivnosti u SAD-u u namjeri da sve poveća transparentnost.

Kada je riječ o lažnim followerima, brendovi poput Unilevera su izvršili pritisak na Instagram i Twitter da preduzmu “hitne akcije kako bi se ponovo izgradilo povjerenje prije nego zauvijek nestane”. Društvene mreže su poslušale te “čiste” lažne followere sa svojih platformi pomoću AI tehnologije, ali efikasnost poduzetih mjera je pod znakom pitanja.

Uprkos ovim naporima i alatima platformi proput Instagrama koji omogućavaju kreatorima da razotkrivaju ponude, UM je ustanovio da manje od polovine Britanaca (36 posto) vjeruje mišljenjima blogera i vlogera koja se odnose na proizvode i usluge. Vjerovanje u te vrste preporuka na globalnom nivou je nešto veće i iznosi 42 posto.

Ukupno, samo 44 posto Britanaca i 47 posto globalnih potrošača je pod utjecajem mišljenja koja se dijele online, a to je pad u odnosu na prošlu godinu u Velikoj Britaniji sa 46 posto, a na globalnom nivou sa 53 posto koliko je procent iznosio 2017. godine.

UM je saopćio da je istraživanjem ustanovljeno da su naslovi u protekle dvije godine ljude učinili svjesnijim kada je riječ o pitanjima kredibilnosti i transparentnosti interneta. Primjer je skandal “Cambridge Analitica” koji je imao ogroman utjecaj na to koliko ljudi preispituju ono što vide i čuju online.

U istraživanju je navedena i promjena stavova ljudi prema njihovim digitalnim životima jer se neki osjećaju manje vezani za društvene mreže. Kada je ispitanicima postavljeno pitanje koje su platforme najbolje za njih, neinteraktivne stranice Netflix i YouTube su na prvom, odnosno drugom mjestu (28 i 27 posto), dok je Spotify na trećem mjestu (27 posto).

Tradicionalne interaktivne društvene platforme poput Facebooka, Twittera, Instagrama i Snapchata su izvan top 5 na rang listi.

(Klix.ba)