U nekom trenutku, prije između
dva i tri miliona godina, naši preci su “izgubili” jedan gen. Genetska
mutacija je deaktivirala gen po imenu CMAH i ta karakteristika prenosila
se kroz evolutivni lanac sve dok se prije 200.000 godina nije razvio
Homo sapiens.
U novoj studiji istraživača sa
Univerziteta u Kaliforniji, Medicinskog fakulteta u San Dijegu, kao
posljedica ove mutacije, ljudi su postali izrazito podložni srčanim
udarima, piše BBC.
Kardiovaskularne bolesti su širom svijeta vodeći uzroci preranih smrti
(tačnije, među ljudima mlađim od 70 godina), pokazuju podaci Svjetske
zdravstvene organizacije.
Oni su zaslužni za skoro trećinu smrti godišnje širom svijeta – 17,9
miliona – a očekuje se da će prije 2030. godine ta cifra dostići 23
miliona.
U većini slučajeva, uzrok je ateroskleroza – zagušenje arterija masnim naslagama – koja smanjuje dotok krvi do vitalnih organa.
Ali, iako je ovo stanje kod ljudi uobičajeno, a “praktično je
nepostojeće” kod drugih sisara – ne postoji ni kod čimpanzi koje vode
sedentarni način života, a ima vrlo malo dokaza da je prisutno kod
kitova i delfina.
Šta se dogodilo ljudima da postanemo tome skloni?
Ljudska osobina
U ranijim studijama, Ajit Varki, jedan od autora aktuelnog istraživanja,
već je primijetio da je ateroskleroza praktično nepostojeća kod svih
životinja osim kod ljudi.
U eksperimentu sprovedenom prije deset godina, čimpanze i drugi sisari
posmatrani su u zatočeništvu kako bi se vidjelo da li faktori rizika
zajednički za ljude (kao što je sedentarni način života, hrana bogata
mastima i holesterolom, i visok krvni pritisak) mogu kod ovih životinja
da dovedu do srčanih udara.
Ali tu nije zabiježeno ništa značajno. Među čimpanzama, srčani udari bili su rijetki i nije ih izazivala ateroskleroza.
To je istraživače navelo da zaključe kako životinje pate od
kardiovaskularnih bolesti samo ako su genetski modifikovane da
funkcionišu slično ljudima ili im se posluži neprirodno velika količina
holesterola za potrebe naučnog istraživanja.
U aktuelnom istraživanju, objavljenom u Radovima Nacionalne akademije
nauka (PNAS), Varki i njegov tim koristili su genetski modifikovane
miševe u kojima je deaktiviran CMAKS gen, baš kao i kod ljudi. U drugoj
grupi miševa, taj gen nije bio modifikovan.
Iako su obje grupe hranjene isto i bile izložene istoj rutini, grupa
genetski modifikovanih miševa imala je najmanje dvaput više nataloženih
masti u svojoj krvi.
“Gubitak CMAH-a kod miševa očigledno povećava predispoziciju razvoju
ateroskleroze bez promjene u tjelesnoj težini ili lipidnim profilima”,
kaže studija.
“Ovi podaci ukazuju na to da je ljudski evolutivni gubitak CMAH-a mogao
da doprinese predispoziciji kardiovaskularnim bolestima kod ljudi.”
Rizici vezani za crveno meso
Istraživači ističu da postoji nekoliko faktora rizika koji povećavaju šanse za ispoljavanje kardiovaskularnih bolesti kod ljudi.
Oni uključuju nedostatak fizičkih aktivnosti, visok holesterol, godine,
dijabetes, gojaznost, pušenje i unos crvenog mesa. Međutim, kod oko 15
posto prvi put doživljenih slučajeva ovi faktori nisu bili prisutni,
kaže Varki, zbog ljudske genetske predispozicije.
“To bi moglo da pomogne da se objasni zašto su čak i vegetarijanci bez
očiglednih kardiovaskularnih faktora rizika i dalje skloni srčanim i
moždanim udarima”, kaže on.
Kako izgleda gen
Ali ljubitelji crvenog mesa imaju još više razloga da im zaključci
studije ne budu po ukusu, jer su rizici za njih još veći, kaže studija.
CMAH gen proizvodi tip sijalinske kiseline po imenu Neu5Gc, koju unosimo kad jedemo crveno meso.
Nakon što je CMAH gen deaktiviran kod naših predaka, ljudima je
ponestalo Neu5Gc i tijelo je počelo ovu supstancu da tretira kao nešto
što dolazi spolja.
Kad unosimo velike količine Neu5Gc-a prisutnog u crvenog mesu, pokrećemo
imunu reakciju antitijela, što može da dovede do hronične upale po
imenu ksenosijalitis. Na osnovu aktuelnih i prethodnih posmatranja,
istraživači su povezali tu upalu sa povećanim rizikom od kancera i
kardiovaskularnih bolesti.
U studiji, miševi koji su dobijali ishranu bogatu Neu5Gc-om doživeli su 2,4 puta veću aterosklerozu.
Potraga za novim vezama
Istraživači kažu da bi ova imuna reakcija mogla da rasvijetli vezu između velikog unosa crvenog mesa i nekih tipova kancera – ali to je oblast koja mora dodatno da se prouči.
Kad su tačno i kako naši hominidni preci izgubili CMAH gen koji sintetizuje Neu5Gc ostaje zagonetka.
Postoje neke hipoteze zasnovane na prirodnoj selekciji, ali istraživači kažu da ne možemo da isključimo ni mogućnost nasumičnog fenomena koji je prenošen sa generacije na generaciju sve dok nije stigao do Homo sapiensa. Naučnici znaju, međutim, da je gubitak CMAH gena podario Homo sapiensu najmanje druge dvije korisne karakteristike: mogućnost da prepješači duge razdaljine i ograničenu plodnost.
Varki vjeruje da će nova otkrića o gubitku gena otvoriti vrata novim terapijama za liječenje kardiovaskularnih bolesti.
(Klix.ba)