Predsjednika Hrvatske biraju i 92.663 birača iz BiH

Ministarstvo uprave RH zaključilo je popis birača za izbore za predsjednika Republike Hrvatske koji će se održati 22. ovog mjeseca. U popis je upisano ukupno 3.854.747 birača, od tog broja prebivalište u Hrvatskoj imaju 3.677.904 birača, a 176.843 bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano.

Optužbe
Prema podacima ovog ministarstva kojima je obuhvaćeno 45 država, najviše birača bez prebivališta u RH aktivno je registrirano u Bosni i Hercegovini, ukupno 92.663 birača. Rekordan broj birača u odnosu na sve ostale gradove diljem svijeta aktivno je registriran u Mostaru (BiH) 48.616. Na području BiH za predsjedničke izbore u Hrvatskoj aktivno registriranih birača u Banjoj Luci ima 6.746, Livnu 9.361, Sarajevu 7.025, Tuzli 11.372 i Vitezu 9.543.

U inozemstvu, najmanji broj birača aktivno se registrirao u Indoneziji (Jakarta 2, Kina i Ukrajina po 3). Ilustracije radi, u SAD-u u 4 grada (Chicago, Los Angeles, New York i Washigton) ukupan broj aktivno registriranih birača je 2.167, u Argentini 124 (Buenos Aires), u Čileu 71 (Santiago). U Njemačkoj, za glasanje na skorim predsjedničkim izborima u RH aktivno su se registrirala ukupno 29.003 birača.

Prema podacima Ministarstva, u Srbiji su aktivno registrirana ukupno 29.592 birača, od toga u Beogradu 15.819 i u Subotici 13.773. Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je u petak službeno priopćenje “o paušalnim optužbama o sumnji u zakonitu provedbu” izbora za predsjednika RH.

DIP reagira u povodu “olakih i paušalnih optužbi političara i drugih medijski eksponiranih osoba o navodnoj krađi u izbornom procesu te podsjeća javnost da se izbori za predsjednika RH provode po istom zakonu od 1992. do danas te da se zakon, “osim neznatno, nije mijenjao, makar je za to bilo prilike”.

Nadalje ističu da su od 1992. do ove godine predsjednički izbori u Hrvatskoj održani šest puta “i u provedbi izbora nisu utvrđene radnje koje bi dovele u sumnju zakonitu provedbu izbora”. DIP među ostalim ukazuje tko je ovlašten podnijeti zahtjev za promatranje izbora (svaki kandidat, politička stranka i birač koji su predložili kandidata, nevladine udruge) i svi oni mogu odrediti promatrače za sva izborna tijela od biračkih odbora do DIP-a.

Debata
Iz DIP-a su potvrdili da su dosad izdali dozvole predsjedničkim kandidatima Miroslavu Škori, Zoranu Milanoviću, Ivanu Pernaru i Katarini Peović, kao i biračima koji su kandidirali Mislava Kolakušića, svi oni moći će promatrati rad izbornih povjerenstava i biračkih odbora na biračkim mjestima na području Hrvatske i u inozemstvu te rad DIP-a. Dozvole za nadgledanje izbora dobile su i stranke HDZ, SDP, te IDS, Reformisti, Demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski laburisti, Primorsko-goranski savez (ove stranke podržavaju SDP-ovog predsjedničkog kandidata Milanovića), HSLS, a monitoring izbornog procesa dozvoljen je i nevladinim udrugama Gong i U ime obitelji.

Paralelno, dok svi koji pikiraju na fotelju na Pantovčaku u lovu na glasove birača špartaju uzduž i poprijeko, traje saga o tome hoće li prije prvog izbornog kruga doći do tradicionalnog televizijskog sučeljavanja predsjedničkih kandidata uživo. Na televizijama s nacionalnim koncesijama predsjednički kandidati su se sučeljavali 2014. i 2009. u direktnom prijenosu iz studija, ali, kako stvari sada stoje, sasvim je izvjesno da ove godine od takvog rijalitija nema ništa. Kandidatkinja HDZ-a i aktualna predsjednica Grabar-Kitarović odbila je pozive tri komercijalne zagrebačke televizije da uživo sudjeluje u debati s Milanovićem, Škorom i Kolakušićem koji su po istraživanjima javnog mnijenja uz aktualnu predsjednicu najveći izborni favoriti. Grabar-Kitarović je ove televizije odbila uz pojašnjenje da joj ne odgovaraju termini zbog obveza u kampanji. Ne boji se ničega pogotovo sučeljavanja, tvrdi. A nakon nje, sučeljavanje su odbili i Milanović i Škoro.

(Oslobođenje)

•