Izbori različitih nivoa odigraće se u pet država Zapadnog Balkana u 2020. godini. Najprije, drugi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, piše Enis Zebić.
Hrvatska – predsjednički
Drugi krug predsjedničkih izbora bit će održan u Hrvatskoj 5. siječnja 2020. godine.
Između
11 kandidata u prvom krugu održanom 22. prosinca 2019 kandidat lijevog
centra Zoran Milanović i aktualna predsjednica, kandidatkinja desnog
centra Kolinda Grabar Kitarović dobili su najviše glasova i ušli u drugi
krug.
Pobijedit će ona kandidatkinja ili kandidat koji dobije više glasova građana koji pristupe glasanju.
Odaziv
u prvom krugu bio je 51,20 posto. Za Zorana Milanovića glasalo je 29.55
posto izišlih birača, a za Kolindu Grabar Kitarović 26,65 posto izišlih
birača.
U zaključenom popisu birača za drugi krug izbora na dan
27. prosinca ukupno je upisano 3.860.095 birača i to: 3.681.175 birača s
prebivalištem u Republici Hrvatskoj i 178.920 birača bez prebivališta u
Republici Hrvatskoj koji su aktivno registrirani. Ove podatke je
priopćilo Ministarstvo uprave.
Ovo su sedmi predsjednički izbori u
Hrvatskoj od proglašenja samostalnosti. Na ovim redovitim izborima
većinskim izbornim sustavom bira se hrvatskog predsjednika ili
predsjednicu na mandat od 5 godina.
Hrvatska – parlamentarni
Početkom
jeseni bit će u Hrvatskoj održani redoviti parlamentarni izbori, na
kojima se bira 151 zastupnicu i zastupnika u 12 izbornih jedinica.
U
10 izbornih jedinica u koje je razdijeljen teritorij Republike Hrvatske
bira se po 14, i u 11. izbornoj jedinici (birači koji nemaju
prebivalište u RH, takozvana “dijaspora”) bira se 3 zastupnika – po
proporcionalnom izbornom sustavu i sa preferencijalnim glasanjem.
Manjine
u 12. izbornoj jedinici većinskim izbornim sustavom biraju 8 zastupnika
(Srbi – 3, Mađari i Talijani po jednog, Česi i Slovaci jednog,
pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske,
rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne
manjine biraju zajedno jednog zastupnika, i jednog zastupnika biraju
pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske
nacionalne manjine).
Popis birača zaključuje se pred same izbore,
a može se očekivati da će ih biti približno kao na drugom krugu
predsjedničkih izbora – oko 3.860.000.
U utrci za četverogodišnji
mandat u Hrvatskom saboru očekuje se da će najznačajnije stranke biti
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) kao glavna stranka desnog centra i
Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) kao najznačajnija stranka
lijevog centra.
Desno od HDZ-a nalazi se protestno-populistički
Most i moguće okupljanje desnih i suverenističkih snaga koje je najavio
Miroslav Škoro, treći u prvom krugu predsjedničkih izbora 22. prosinca
2019. godine.
Severna Makedonija – vanredni parlamentarni
U Severnoj Makedoniji prevremeni parlamentarni izbori će se održati 12. aprila, podseća Blagojče Kuzmanovski.
Ova
odluka je donesena na sastanku lidera najvećih političkih partija kod
predsednika države Steva Pendarovskog, dva dana nakon samita EU, u
oktobru 2019. godine, na kome nije određen datum za početak pristupnih
pregovora.
Prema zakonskoj regulativi, predviđeno je da se 100
dana pre održavanja izbora formira takozvana tehnička vlada koja će biti
zadužena da sprovede izborni proces.
Prvog čoveka te vlade
predlaže vladajuća partija, odnosno Socijaldemokratski savez aktuelnog
premijera Zorana Zaeva. Opoziciona VMRO DPMNE će imati ministre
unutrašnjih poslova, kao i ministra za rad i socijalnu politiku, te tri
zamenika ministra koji će imati pravo veta na sve odluke.
I pored
ovog dogovora između partija, održavanje izbora 12. aprila je dovedeno u
pitanje, nakon poslednje izjave Zaeva da to zavisi od ponašanja
opozicije u parlamentu. On smatra da izbori mogu biti odloženi i da on
neće dati ostavku, ako opozicija i dalje blokira donošenje nekoliko
zakona koji se trebaju primenjivati od 1. januara, a od kojih zavise
plate, penzije i investicije u državi.
Ipak, predsednik
parlamenta Talat Dzaferi je na poslednjem brifingu sa novinarima rekao
da su vlast i opozicija postigli sporazum za deblokadu ovih zakona, što
bi značilo da će se prevremeni parlamentarni izbori najverovatnije
održati prema dogovoru, 12. aprila 2020.
Crna Gora – redovni parlamentarni
Redovni
parlamentarni izbori u Crnoj Gori se održavaju 2020. godine, a prve
nezvanične prognoze govore da bi se izbori mogli održati u maju, prenosi
Lela Šćepanović.
Dio crnogorske opozicije nikada nije priznao
rezultate poslednjih parlamentarnih izbora, koji su održani 16. oktobra
2016. godine, zbog, kako tvrde, neregularne atmosfere koja je stvorena
pokušajem državnog udara na izborni dan.
Od tada Demokrate Crne
Gore i Ujedinjena reformska akcija (URA) bojkotuju rad Skupštine.
Demokratski front (DF) nakon prvobitnog bojkota, iako ne priznaju
rezultate izbora, u Skupštinu se vratio krajem decembra 2017. godine.
U
cilju vraćanja povjerenja u izborni sistem i pripreme narednih
parlamentarnih izbora u Parlamentu Crne Gore je u avgustu 2019. godine
počeo sa radom skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izmjenu izbornog
zakonodavstva, koji treba da pripremi set izbornih zakona.
Iako
bojkotuju rad Skupštine Demokrate Crne Gore učestvovale su u radu
Odbora, dok DF koji učestvuje u radu Parlamenta odbio da učestvuje u
radu tog Odbora. Nikakav dogovor vlasti i opozicije nije postignut i
pregovori su praktično propali.
Nejasno je po kojim izbornim zakonima bi izbori mogli biti održani i da li će opozicija priznati njihov rezultat.
Takođe,
zbog neažuriranih biračkih spiskova ne postoje precizni podaci koliko
će građana imati pravo glasa na izborima za novi saziv Skupštine Crne
Gore ali je na poslednjim parlamentarnim izborima pravo glasa imalo oko
529 hiljada građana.
Partija koja je prethodnih godina
pojedinačno imala najveći broj poslanika je Demokratska partija
socijalista (DPS), slijedi politički savez DF i Demokrate Crne Gore.
Srbija – redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni
U
Srbiji bi na proleće trebalo da se održe redovni parlamentarni izbori,
ali još nije poznato u kom mesecu, beleži Ljudmila Cvetković.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji raspisuje izbore, kao moguće datume pomenuo je 26. april ili 3. maj 2020. godine.
Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 3. maj.
Opozicija
je u 2019. godini protestovala zahtevajući fer izborne uslove. Održana
je serija razgovora u okviru međustranačkog dijaloga između vlasti i
opozicije o izbornim uslovima, u koji su se uključili i predstavnici
Evropskog parlamenta.
Po okončanju tog dijaloga izdato je niz preporuka koje bi trebalo sprovesti kako bi se poboljšali izborni uslovi.
Jedan
deo opozicije, predvođen, Savezom za Srbiju (SzS) najavio je bojkot
izbora smatrajući da ne postoje fer uslovi za njihovo održavanje. Između
ostalog sa tim zahtevom, ovaj politički blok od novembra 2018. godine
podržava i učestvuje u građanskim demonstracijama nazvanim “Jedan od pet
miliona” koje se održavaju svake subote – najpre u mnogim gradovima
Srbije, trenutno u Beogradu.
Ovi parlamentarni izbori će biti
prvi koji se održavaju u redovnom četvorogodišnjem roku od dolaska
Srpske napredne stranke na vlast 2012. godine. Prethodno su 2016. i
2014. održani vanredni parlamentarni izbori.
Na izborima se bira
250 poslanika u Skupštini Srbije, u kojoj trenutno Vučićeva Srpska
napredna stranka ima 104 poslanika. Sa svojim saveznicima, od kojih su
najbrojniji socijalisti Ivice Dačića (22 poslanika) juna 2017. godine
izglasali su Vladu Srbije na čelu sa premijerkom Anom Brnabić. Vladu je
podržalo 157 poslanika.
Konačan birački spisak zaključuje se
neposredno uoči izbora, a na poslednjim izborima koji su održani u
Srbiji, predsedničkim u aprilu 2017. godine (na kojima je Vučić ostvario
pobedu), bilo je upisano 6.724.949.
Izbori na proleće biće opšti, građani će osim za saziv Skupštine Srbije glasati i na pokrajinskim i lokalnim izborima.
Vlast
u pokrajini Vojvodina trenutno je u rukama Srpske napredne stranke, dok
ista partija ima vlast u svim opštinama Srbije, sa izuzetkom pet:
Šabac, Paraćin, Svilajnac, Bosilegrad i Čajetina.
BiH – redovni lokalni
Pripreme za redovne lokalne izbore iduće godine već su počele, javlja Mirna Sadiković.
Registrirani
broj birača s pravom glasa za Opće izbore održane 2018. godine iznosio
je 3.371.914, podaci su Centralne izborne komisije.
Biraju se 74
općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 57 skupština općina u
Republici Srpskoj, 131 načelnika općine u Bosni i Hercegovini, 4 gradska
vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine (Bihać, Tuzla, Zenica i Široki
Brijeg), 6 skupština gradova u Republici Srpskoj (Prijedor, Bijeljina,
Banja Luka, Doboj Zvornik i Trebinje), 10 gradonačelnika gradova u Bosni
i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Osim 131 načelnika i 10 gradonačelnika bira se i 3136 vijećnika/odbornika od čega 26 predstavnika nacionalnih manjina.
Na
zvaničnoj internet stranici CIK-a objavljeno je da su u novembru i
decembru održali dvije sjednice na kojima je, između ostalog, usvojen i
budžetski zahtjev za 2020. godinu.
U okviru zahtjeva planirana su
sredstva u iznosu od 4,1 milion maraka (2,05 miliona evra) za
finansiranje lokalnih izbora 2020. godine. Dodatna potrošnja za 2020.
godine u tekućim izdacima odnosi se na troškove izbora u Mostaru, gradu u
kom zbog neusklađenosti izbornog zakona sa odlukom Ustavnog suda BiH, a
od 2019. godine i odlukom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu,
od 2008. godine nisu održani izbori.
Po kojim pravilima će biti
održani izbori još nije poznato. Imajući u vidu da još nije formirana
nikakva radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva jer je
kompletirana vlast na nivou BiH tek u decembru 2019. godine, (14 mjeseci
nakon održavanja opštih izbora u zemlji), niko ne može precizno da kaže
kada će i da li će biti formirana nova komisija koja će se baviti tim
pitanjima.
Izbori u BiH održavaju se svake dvije godine, a
sredinom 2019. godine su se pojavili i zahtjevi sa nekoliko adresa
političkih stranaka da se izborni ciklus objedini i da građani jednom u
četiri godine izlaze na birališta.
Za sada od toga nema ništa jer je za taj korak potrebno da budu izmijenjeni Ustav BiH i zakoni koji se odnose na izborni sistem.
CIK
bi, prema dosadašnjim pravilima, početkom maja iduće godine trebalo da
raspiše lokalne izbore, poslije čega počinju šestomjesečne pripreme za
novu provjeru birača.
U CIK-u naglašavaju da ih je Delegacija
Evropske unije u BiH obavijestila o tome da su osigurana sredstva iz
programa IPA u iznosu od 300.000 eura za potrebe izrade strategije koja
bi izborni proces u BiH učinila transparentnijim i efikasnijim.
(Vijesti.ba / RSE)