Sarajevo pod poklopcem smoga: Do 18. januara nezdrav i opasan zrak

Goruća tema koju građani spomenu bar jedanput dnevno je zabrinjavajuće veliko zagađenje zraka koje veoma negativno utječe na zdravlje ljudi. Šta je razlog za takvu pojavu i šta nas očekuje u narednim danima za Klix.ba je analizirao meteorolog Nedim Sladić. Sladić je kazao da kao i proteklih šest dana, statički stabilna atmosfera uslovljena poljem anticiklone bez razlike u pritiscima ne omogućava jače vertikalno kretanje zraka u kotlini, s obzirom na to da je konvekcija prekinuta na oko 800 m.n.v, što odgovara visini brda Hum, čiji vrh je na oko 816 m.n.v.

Oformljeni poklopac je na oko 300 metara od baze kotline i pred nama je barem još šest-sedam stabilnih dana.”U prilog svemu ovome ide i pojava temperaturne inverzije, koja je i glavni krivac trenutnog meteorološkog stanja. Zakoni fizike nam govore da lakši zrak usljed viška vodene pare podiže se uvis, a hladni, gušći se zbog svoje težine spušta u kotlinu”, rekao je Sladić, a zatim slikovito objasnio situacija koju je iza nas i koja nas tek očekuje.

Minimalna strujanja vjetrova

Na primjeru je možemo jasno vidjeti. Na izlaznoj stanici žičare na Trebeviću, temperatura zraka u jutarnjim satima petka, 10. januara 2020. iznosila je proljetnih 11 °C, dok je na Bjelavama u isto vrijeme bilo čak 19 stepeni hladnije, -8 °C. Razlika između spomenute dvije stanice je svega 400 metara nadmorske visine. Podatak sa Trebevića nije relevantno mjerilo Federalnog hidrometeorološkog zavoda, ali uzmemo li u obzir da je tog dana po visini od oko 850 hPa (cca. 1500 m.n.v) čak 8 °C, što je znatno iznad višegodišnjeg prosjeka za ovo doba godine, ovaj podatak sa Trebevića dobija ipak na svojoj vjerodostojnosti. No FHMZ-ov relevantan podatak od -1 °C u 07h 10. januara 2020. na vrhu Bjelašnice i u Mostaru istovremeno pokazao je de facto izraženi utjecaj temperaturne inverzije.

Dramatično zagađenje zraka u Sarajevu, zabranjen saobraćaj vozilima sa normom Euro

Ispod Huma su strujanja, izuzev lokalnih vjetrova, minimalna. Stabilnost atmosfere suzbija miješanje slojeva po vertikali te se zagađujuće čestice šire horizontalno. U uvjetima bezvjetrice jasno je da se lahko akumulira smog.

Reljefno usmjerenje sarajevske kotline prati smjer istok-zapad dolinom rijeke Miljacke, pa su dva lokalna vjetra jako bitna za našu kotlinu. Izostanak lokalnog istočnog vjetra u protekla dva dana u noćnim satima uvjetovao je zadržavanje kvalitete zraka opasnog po zdravlje stanovništva i na lokacijama koje su većinom u nešto boljem položaju nego je to uobičajeno sa ostatkom stanica, a prije svega mislimo na Vijećnicu i Bjelave. Pravilni režim lokalnog vjetra (zapadnog vjetra) pogurao je u četvrtak poslijepodne nečistoće iz nižeg dijela grada, iz smjera Otoke, u viši, te je tako nakon četvrtka ujutro u kojem je indeks kvalitete zraka bio umjereno zagađen na Bjelavama već tri dana zaredom okarakterisan kao opasan.

Vremenska prognoza ni u narednim danima ne obećava, te se aerozagađenje nastavlja barem do 18. januara, uz daljnje pogoršanje kvalitete zraka.

Kako bi se zrak pročistio u kotlini, treba nam jači vjetar koji bi stvarao turbulenciju, a zagađujuću materiju miješao usljed jačih turbulentnih vrtloga sa okolnijim čišćim zrakom i tako se smanjivala njegova koncentracija. To se postiže u nestabilnoj atmosferi jer ona stimuliše miješanje slojeva po vertikali, a miješanje se vrši upravo unutar debljeg, hladnijeg sloja, zbog čega se kao rezultanta stvara kvalitetniji i manje zagađen zrak. Za sada, nestabilnu atmosferu nemamo.

Do 18. januara bez konkretnih padavina

Prostrana anticiklona sa pritiskom većim od 1030 hPa dominantan je faktor u prizemnom sloju atmosfere, a nama je od danas ponovo počeo pritjecati osjetno topliji zrak po visini usljed promjene visinskih strujanja. Usljed anticiklone javlja se anticiklonalna kapa, odnosno poklopac.

Vožnja ulicama Sarajeva, najzagađenijeg glavnog grada na svijetu

Usljed porasta temperature po visini, hladniji zrak će se i dalje sabijati dublje u kotlinu i koncentracije zagađujućih čestica ponovo bi bile u porastu. Pojava prizemnog oblaka (magle) ponovo je moguća početkom nadolazeće sedmice.

Osim lokalne kratkotrajne izmaglice ili industrijskog snijega, za koje trebamo spomenuti da se ne svrstavaju u padavine jer su to zapravo nečistoće koje su u zraku i koje su poslužile kao jezgre za kondenzaciju usljed niske baze oblaka, prema prognoznim modelima ikosahedralnog nehidrostatičkog modela Njemačke meteorološke službe (ICON) i Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF) bez konkretnih padavina izvjesno je da smo sve do 18. januara 2020. godine. Do tada, udišemo i dalje vrlo nezdrav i opasan zrak, piše Klix.ba.(TIP/Foto: N.G./Klix.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.