U Berlinu počinju mirovni pregovori o Libiji. Za stolom su Vlada sa sjedištem u Tripoliju i ratni vođa Halifa Haftar koji ima uporište na istoku zemlje, u Bengaziju.
Predsjednici Turske i
Rusije Recep Tayyip Erdogan i Vladimir Putin uoči samita također su
razgovarali o stanju u Libiji. Oni podržavaju različite strane libijskog
sukoba, te se smatraju ključnim ličnostima u pregovorima za mir u ovoj
zemlji.
Rusija podržava ratnog vođu Halifu Haftara, čije snage
kontrolišu veći dio istoka Libije i koji je u aprilu pokrenuo ofenzivu s
ciljem osvajanja glavnoga grada Tripolija i rušenja međunarodno
priznate vlade. Turska, pak, podržava međunarodno priznatu vladu sa
sjedištem u Tripoliju.
Ruski predsjednik je uoči berlinske
konferencije o Libiji rekao kako se nada da će ona donijeti napredak.
“Ne gubimo nadu da će se dijalog nastaviti i da će sukob biti riješen”,
rekao je Putin prije nego se sastao s turskim predsjednikom Recepom
Tayyipom Erdoganom. Erdogan je pak naglasio da bi general Kalifa Haftar
koji od aprila 2019. vodi ofenzivu kako bi osvojio Tripoli, morao
odustati od svog agresivnog stajališta kako bi utro put političkom
procesu.
“Kako bi se provele druge faze političkog procesa i
došlo do rješenja, Haftarovo agresivno stajalište mora prestati”, rekao
je Erdogan za tursku televiziju prije sastanka s Putinom.
Dok
traju pregovori u Berlinu, agencija Andolija javlja kako su snažne
eksplozije odjeknule u glavnom gradu Libije Tripoliju i iznad južnih
kvartova grada se izdiže gusti oblak dima.
Glasnogovornik snaga
lojalnih međunarodno priznatoj Vladi nacionalnog jedinstva Libije Abdul
Malik al-Medeni za tursu agenciju je kazao da su snage odane Khalifi
Haftaru prekršile primirje i granatirale južne kvartove Tripolija.
On je kazao da su vladine snage odgovorile na napade i stavile situaciju pod kontrolu.
Reporeter
Al Jazeere Hashem Ahelbarra, koji prati dešavanja u Berlinu, kaže da
očekuje da će danas ključni akteri sjesti za pregovarački sto, po strani
ostaviti duboke razlike i razgovarati o političkom rješenju krize u
Libiji.
“Očekuje se žustra rasprava, s obzirom na to da je riječ o
državama koje su vojno involvirane u Libiji jer podržavaju strane u
sukobu. Turska je odlučna da nastavi podržavati vladu u Tripoliju s
premijerom al-Sarrajem na čelu, dok ponovno ne ujedini zemlju. S druge
strane Rusija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat ne odustaju od
podrške odbjeglom generalu Halifi Haftaru kojeg smatraju de fakto
čelnikom Libije jer kontroliše dvije trećine teritorije”, rekao je
Ahelbarra.
“Nakon što se godinama nije uključivala u sukob, u
Berlinu će biti i američka delegacija na čelu s Mikeom Pompeom. Tu je i
EU koja želi ograničiti upliv Rusije i Turske u libijski sukob, te se
zato nadaju pozitivnom rješenju današnjih pregovora”.
S druge
strane, izvijestio je Ahelbarra, neke od zemalja uključenih u dešavanja u
Libiji nisu pozvane na pregovore, što bi, kako kaže, moglo dovesti do
problema u budućnosti.
“Delegacija Emirata je ovdje, ali nema
delegacije Katara. Pozvani su Alžirci, a nema susjednih Tunižana, a ni
regionalnih aktera Marokanaca, iako su oni bili domaćini konferencije iz
2015. koja je postala platforma za današnje pregovore. Nezadovoljstvo
time moglo bi dodatno potkopati izglede za održivo rješenje za Libiju”,
rekao je Ahelbarra.
U Libiji je u međuvremenu zatvoreno pet
naftnih terminala na istoku zemlje, nakon protesta snaga odanih Halifi
Haftaru. Procjenjuje se da će to prouzročiti gubitak od gotovo 800
hiljada barela nafte dnevno.
Al Jazeerin reporter iz Tripolija Mahmud Abdelwahed izvještava da će blokada luka imati ozbiljne posljedice na ekonomiju Libije.
“Prihodi
od prodaje nafte okosnica su ekonomije ove zemlje. Čak 96 posto
nacionalnog dohotka Libije. Ovih pet glavnih naftnih terminala na istoku
zemlje, koji su pod kontrolom snaga lojalnih generalu Halifi Haftaru,
praktično su cjelokupna naftna infrastruktura zemlje. U saopćenju
Državne naftne kompanije navodi se da će zbog blokade dnevni gubici biti
gotovo 800 hiljada barela sirove nafte, a to je gotovo 55 miliona
dolara”, kaže Abdelwahed.
“Vrijednost libijskog dinara u odnosu
na konvertibilne valute već je opala. Građani su vrlo zabrinuti, jer
znaju kakve je teške posljedice na finansijski sektor ostavila identična
situacija 2013. kada je jedna oružana grupa blokirala ovih pet
terminal”.
Abdelwahed navodi da se čini kako blokadom naftnih
terminala general Haftar pokušava poboljšati pregovaračku poziciju tokom
današnjih pregovora u Berlinu.
“Ipak, ovaj incident mogao bi se
negativno odraziti na mirovni process”, rekao je Abdelwahed, dodajući da
je potez, očekivano, osudila vlada u Tripoliju.
Premijer Fajez
al-Sarraj je u obraćanju zapadnim medijima naveo da je razočaran jer
zapadne zemlje nisu osudile Haftarov potez i da to znači da on ne želi
mir. Al-Sarraj je također izrazio nezadovoljstvo jer Katar i Tunis nisu
pozvani na pregovore u Berlin. Na konferenciji su predstavnici U.A.
Emirata, Francuske, Egipta i Rusije, država koje podržavaju Haftara, a
od saveznika vlade u Tripoliju samo je pozvana Turska.
“Imajući sve to u vidu, mnogi ovdje ne očekuju napredak u mirovnim pregovorima”, rekao je Abdelwahed.
Libija
je opterećena previranjima i građanskim ratom još od 2011. godine, kad
je u krvavom ustanku, uz podršku NATO-a, svrgnut, a zatim i ubijen
višedesetljetni vođa Muammar Gaddafi, prenosi Al Jazeera.
(Vijesti.ba / FENA)