Trgovci u FBiH koriste tanke kese i izbjegavaju plaćanje naknade, građani i dalje najveći zagađivači

Uredba o naknadama za plastične kese u Federaciji BiH donesena je 2014., ali iz Fonda za zaštitu okoliša ističu kako nije u potpunosti efikasna. Federalnom ministarstvu za zaštitu okoliša uputili su Prijedlog izmjene i dopune ovog dokumenta kako bi se i za refuzne materijale uključilo naplaćivanje naknada. Prema Uredbi svi registrirani trgovci, trgovačke radnje, marketi, supermarketi, pekare, kiosci, apoteke ili prodavnice mješovite robe u FBiH dužni su plaćati naknadu za stavljanje u promet kesa “tregerica” čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona. S druge strane, plastične kese sa stijenkom debljine iznad 21 mikron i kese za refuzne ili rastresite materijale uopće nisu predmet Uredbe. Kako ne bi plaćali naknade, trgovci uglavnom koriste ove vrste plastičnih kesa koje, pritom, i dalje zagađuju okoliš.

Smanjena naplata naknada za upotrebu plastičnih kesa

Iz Fonda za zaštitu okoliša su naveli da je za ukupno 64,5 miliona prijavljenih plasiranih kesa u 2018. godini, naplaćena nakanada za otprilike 2 miliona komada, dok se preostalih oko 63 miliona prijavljuju kao “kese za pakovanje refuznih materijala” koje nisu predmet naplate.

“Zbog toga smatramo da bi trebalo pristupiti hitnoj izmjeni i dopuni Uredbe o naknadama za plastične kese tregerice i to u smislu uključivanja svih plastičnih vrećica debljine do 50 mikrona bez izuzetka (uključujući i 50 mikrona) i usklađivanje sa EU direktivama te uključivanje i kesa za refuzne materijale – jer su dosadašnji rezultati pokazali neučinkovit sistem gdje je ostavljena velika mogućnost manipulacije i gdje je veliki broj obveznika, odnosno veliki broj posebno tankih vrećica izostavljen iz sistema, a baš te vrećice su, s obzirom na specifičnu težinu, poseban problem za okoliš”, naveli su iz Fonda za zaštitu okoliša.

S obzirom na različite debljine kesa, dodali su da bi izmjenama i dopunama Uredbe za obračun naknade trebalo uvesti i to da se mjerna jedinica ne zasniva na komadima kao do sada, već kilogramima i/ili tonama.

“To bi omogućilo pojednostavljivanje izvještaja i jednostavnijeg načina obračuna za obveznike, te omogućavanje kontrole i jednostavnijeg rada za inspekcijske organe. Fond je upoznao nadležno Federalnom ministarstvu za zaštitu okoliša i turizma, o navedenoj problematici, te uputio Prijedlog Izmjena i dopuna Uredbe”, istakli su.

Prema Zakonu o Fondu, sva prikupljena sredstva po osnovu naknada, zasnovana po principu “zagađivač plaća” se dijele na 30 posto sredstava koji ostaju u Fondu za projekte iz oblasti zaštite okoliša, a 70 posto sredstava se usmjerava kantonima.

Ukupno uplaćena naknada u Fondu po osnovu Uredbe o naknadama za kese tregerice za dva polugodišta u 2018.godini iznosi nešto više od 132.000 KM, od čega je u Fondu ostao iznos 32.612 KM, dok je kantonima proslijeđeno 92.427 KM. Sredstva koja su preostala Fondu uložena su u projekte zaštite okoliša putem Javnog konkursa, a sve u skladu sa zakonom. Fond ne raspolaže informacijama o ulaganju i utrošku dijela sredstava koji se trasferira kantonima”, poručili su iz Fonda za zaštitu okoliša.

Postoji mnogo neprimjetnih zagađivača koje građani često upotrebljavaju

Dajana Cvjetković, projektna menadžerica iz Centra za promociju civilnog društva (CPCD), naglasila je da sa velikim nezadovoljstvom iznosi činjenicu da građani u BiH nisu dovoljno svjesni svog odnosa prema prirodi i da najveći problem predstavlja to što oni u svom odnosu prema životnoj okolini ne primjećuju nikakve nedostatke.

“Ne vide da su oni zapravo najveći zagađivači ili ne žele jednostavno to čuti. Ali također ne bi bilo fer reći da ništa nismo uradili u zadnjih pet ili deset godina tako da su primjetni trendovi unapređenja odnosa prema prirodi. Primjetni su građani koji postaju sve više osviješteni o svojoj ulozi u zaštiti okoliša. Kao primjer navodim organizacije civilnog društva koje kao promotivni materijal odabiru sve više pamučne cekere i time šalju poruku da je došlo vrijeme da plastične kese izbacimo iz upotrebe”, navela je Cvjetković.

Pojasnila je kako je veoma bitno odgovornije se odnositi prema životnoj sredini.

“Nije najbolja odluka fotografisati se pored rijeke Bosne i na određeni sarkastičan način poslati poruku da ono što vidimo na granama drveća je zapravo odgovor koji nam je rijeka ‘izbacila’, a to je da ono što ne treba našem domu ne treba ni prirodi“, dodala je.

Sagovornica je pojasnila kako postoji mnogo neprimjetnih zagađivača koje građani često upotrebljavaju i kao primjer navela je novogodišnje praznike gdje se veliki broj igračaka i ukrasa izrađuje od plastike, a tu su i šljokice koje zapravo u većoj mjeri zagađuju okolinu jer je većina izrađena od plastike.

“Međutim, o takvoj vrsti zagađenja građani i građanke često ne razmišljaju, a s druge strane, imamo i one druge vrste zagađenja životne sredine, zbog određene lijenosti, pa tako naprimjer tokom proslave rođendana koriste se plastični tanjiri, viljuške i čaše, pod izgovorom da je tako lakše i praktičnije, a da zapravo nismo ni svjesni da time direktno narušavamo životnu sredinu i zdravlje naše djece“, kazala je Cvjetković.

Poručila je i da mediji izvještavanjem trebaju doprinijeti zaštiti okoliša pažljivo odabirući teme i svoj utjecaj iskoristiti za animiranje javnosti da donose konkretnije mjere kada je riječ o ovoj temi.

“Naprimjer ako govorimo o predizbornim kampanjama nemionovno je pitati iste te donosioce odluka i ‘takmičare’ u toj jednoj zanimljivoj utrci šta oni planiraju uraditi u predstojećem periodu kada je riječ o zaštiti životne sredine. Ako govorimo o obrazovnom sistemu, saobraćaju i bilo kojoj drugoj temi kontinuirano je moramo posmatrati iz ugla zaštite okoliša jer je priroda nešto što nam dozvoljava kvalitetniji život. To je nešto što je preduslov da imamo zdrave i kvalitetne ljude u našoj državi, ali i nešto što nam omogućava privredni rast i razvoj”, zaključila je Cvjetković.

(Klix.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.