Džaferović: BiH je postojala i prije, postojaće i ako Dejtona ne bude

Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH jednoglasno je usvojena samo jedna odluka, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, da se odbije molba za pomilovanje dvije osobe, rekao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Što se ostalih tačaka dnevnog reda tiče, Džaferović je na konferenciji za novinare u Sarajevu pojasnio da će se mnoge od njih naći na dnevnom redu naredne sjednice, a među njima su one koje se tiču vanjske politike, poput imenovanja počasnih konmzula, davanju agremana ambasadorima…

– Kada je u pitanju posjeta predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića BiH, gospodin Dodik je glasao protiv i najavio je ulaganje vitalnog entitetskog interesa. Tačke koje se tiču OSBiH danas nisu usvojene, jer je gospodin Dodik glasao protiv, a te odluke donose se konsenzusom članova Predsjedništva BiH – istakao je Džaferović.

Na današnjoj sjednici, kako je naveo, mogla se na djelu vidjeti jedna opstrukcija u funkcioniranju institucija BiH, „a to je opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

– I oni koji to rade ne mogu to objašnjavati tako da učestvuju na sjednicama, a onda glasaju protiv svega. Jer, to je na svoj način vrlo ozbiljna povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma i opstruiranje u funkcioniranju institucija BiH. Ja koristim priliku da ih još jednom pozovem da to ne rade, jer to će u konačnici biti na štetu entiteta iz kojega dolaze – smatra Džaferović.

Istakao je kako je BiH postojala i prije Dejtona, te da će postojati i u slučaju ako Dejtona ne bude.

– Može da nestane samo ono što je nastalo u Dejtonu, a entiteti su nastali u Dejtonu. Ovo će se završiti tako što će država BiH sasvim sigurno nastaviti svoje funkcioniranje – naveo je Džaferović.

Prema njegovim riječima, radi se o grubom udaru na ustavni poredak BiH.

Ponovo je pozvao političke predstavnike srpskog naroda iz RS-a, na čelu s Miloradom Dodikom, da dobro paze šta rade i dobro čuvaju i poštuju Dejtonski mirovni sporazum, i to od njegove prve do posljednje tačke.

– Dejton se mora primjenjivati u cjelosti ili nikako. Ako se dođe do toga „nikako“, onda sigurno štetu neće trpjeti država BiH – uvjeren je Džaferović.

Situacija je takva, kako je naveo, da se na silu, pod prijetnjama i pod blokadama pokušava izdejstvovati jedno rješenje koje se tiče Ustavnog suda BiH, a koje bi BiH moglo da odvede u sunovrat.

– Nisu slučajno sudije Ustavnog suda, trojica njih, oni koji nisu državljani BiH, niti jedne susjedne nam države. Dakle, nisu slučajno stranci koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. To je tako sa svrhom napravljeno i omogućeno takvom kompozicijom Ustavnog suda, dakle dva iz RS, četiri iz FBiH i trojica stranca da BiH može da funkcionira – ističe Džaferović.

Prijetnjama disolucijom BiH tražiti da strane sudije odu iz Ustavnog suda, ocjenjuje, i ništa drugo ne promijeniti u ustavno-pravnom poretku BiH, je put u njen nestanak.

– BiH nikada neće nestati i mi nikada na takvo rješenje nećemo pristati. Neka gospodin Dodik i oni koji ga prate pristanu da promijenimo Ustav BiH – da omogućimo državi da normalno funkcionira, bez stranih sudija u Ustavnom sudu, ali da se tada promijene i brojna druga rješenja, kao npr. entitetsko glasanje, onda možemo da razgovaramo. Tražiti samo da se isključe strane sudije i ostaviti sve ostalo isto, je opasnost za ovu državu i mi to nikada nećemo prihvatiti – dodao je Džaferović.

Ničiji diktat ne može proći, pa ni Dodikov

To bi, kako je rekao, moglo značiti da, ako bi se donijela neka odluka o disoluciji onih koji time prijete, poput Dodika, onda ne bi ni bilo institucije u BiH koja bi bila u mogućnosti da zaštiti Dejtonski mirovni sporazum i takvu odluku odbaci.

– To su ciljevi onih koji danas traže da se isključe stranci iz Ustavnog suda BiH – jasan je Džaferović.

Strane sudije u Ustavnom sudu, nastavlja, ne navijaju ni za koga u BiH, osim za Dejtonski mirovni sporazum, za Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i Ustav BiH.

– Bez obzira na cilj, nijedno rješenje neće proći kao produkt pritiska ili ucjene. Ničiji diktat u ovoj zemlji ne može proći, pa ni Dodikov – kategoričan je Džaferović.

Džaferović je pozvao na šire promjene Ustava BiH, prije svega entitetsko glasanje, i tek se tada o takvom aranžmanu može razgovarati.

“To bi moglo da znači da, ako bi se donijela neka odluka o disoluciji, onda ne bi bilo institucije u BiH koja bi bila u mogućnosti da zaštiti Dejtonski sporazum i da takvu odluku odbaci. To su ciljevi onih koji traže da se isključe stranci iz Ustavnog suda BiH”, kazao je član Predsjedništva BiH.

Džaferović je istakao da strane sudije u ustavnom sedu ne navijaju ni za koga, osim za Dejtonski sporazum, Ustav BiH i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

Kada je u pitanju imenovanje nove sutkinje Ustavnog suda BiH, Džaferović je negirao Dodikove tvrdnje da su razgovarali o tome, te da mu Džaferović ništa nije spomenuo.

“Sva tri člana Predsjedništva BiH su od predsjednika Ustavnog suda BiH obaviještena o pokretanju procedure za izbor jednog stranog sudije jer 25. aprila ove godine jednom od postojećih sudija istječe mandat. Sva tri člana Predsjedništva su imala mogućnost da reagiraju, pa ja mislim da gospodin Komšić nikoga nije obmanuo”, kazao je Džaferović.

Poručio je da se ne smije zaboraviti da Predsjedništvo BiH učestvuje samo na nivou konsultacija, te da se od Predsjedništva BiH ne traži nikakva odluka. Kazao je i kako Predsjedništvo ne obavlja konsultacije da li treba biti imenovan ili ne, već samo u pogledu imena kandidata.

“Ovdje je zamjena teza. Nije pitanje treba li ili ne treba imenovati stranog sudiju”, istakao je član Predsjedništva Džaferović.

On je dodao kako nije moguće usvojiti zakon o Ustavnom sudu BiH kojim bi se uredilo djelovanje i rad te institucije, jer Ustavni sud svoje utemeljenje o radu ima isključivo u Ustavu BiH u kojem je definirana i struktura, kvorum i ovlaštenja te institucije.

O prijedlogu SNSD-a i HDZ-a

Novinare je zanimalo i kako će se SDA odrediti spram Prijedloga zakona o prestanku mandata stranim sudijama i izboru domaćih sudija u Ustavni sud BiH, koji će sutra Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kako je to najavio Milorad Dodik, zajednički predati klubovi zastupnika SNSD-a i HDZ-a BiH.

– Ja prije svega mislim da nije moguće uopće donositi zakon o Ustavnom sudu BiH. Postoje razni režimi u svijetu kada je u pitanju pozicija ustavnih sudova u pojedinim državama. Postoje ustavni sudovi koji svoje utemeljenje nalaze u ustavima država, ali i u zakonima. Ustavni sud BiH, i to je također sračunato urađeno u Dejtonu, imajući u vidu složenu unutrašnju strukturu BiH i veliku disperziju nadležnosti po raznim nivoima vlasti, imajući u vidu potrebe zaštite ustavnog poretka, je postavljen tako da svoje utemeljenje za rad ima isključivo u Ustavu BiH – dodao je Džaferović.

Naglašava da su u Ustavu BiH navedeni i struktura i kvorum za rad Ustavnog suda, te je navedeno i da on ima ovlaštenje da uredi pravila o načinu svoga rada.

– Zato ja mislim da nije moguć nikakav zakon kojim bi se uredilo djelovanje i rad Ustavnog suda BiH. Ima jedna tačka u dejtonskom Ustavu koja kaže da će prve sudije imenovane u Ustavni sud nakon potpisivanja Dejtona imati mandat pet godina, i nakon toga će se birati nove, s tim da dotadašnje ne mogu produžiti svoj mandat. Također je u Ustavu BiH navedeno da Parlament BiH može drugačije urediti pitanje izbora trojice sudija koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava – pojašnjava Džaferović.

Prijedlog SNSD-a i HDZ-a, navodi Džaferović, još nije vidio, ali ako je on na tragu ranijih prijedloga, apsolutno mu je neprihvatljiv.

– Ne može se iz Ustava BiH isključiti postojanje stranih sudija, a da se ne raspakuje kompletan Ustav i Dejtonski mirovni sporazum, i da onda vidimo šta ćemo i kako ćemo. Jedino tako i u okviru toga. Politički predstavnici Srba iz RS-a su odlučili da uzmu samo ovo pitanje, da njega stave na sto, da ultimativno traže da se to usvoji ili će oni blokirati državu. Ja pozivam Vijeće za implementaciju mira, države koje su svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, da vrlo ozbiljno shvate ovu situaciju i ne dopuste da se ona dalje nastavi, da eskalira. Jer ovo što je započeto od strane gospodina Dodika je udar na temelje BiH, ovo je pokušaj destabilizacije BiH, ugrožavanje mira i stabilnosti i neka to niko ne radi, pa ni gospodin Dodik – poručio je Džaferović.

(RTV7/Vijesti.ba)