RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Poznato je da se možemo zaraziti koronavirusom dodirivanjem kontaminiranih površina, ali tek sada je objašnjeno koliko se dugo virus može zadržati izvan ljudskog tijela.Kako se širenje koronavirusa masovno nastavlja, ljudi razvijaju strah od raznih površina. Oni sada svuda u svijetu pokušavaju otvoriti vrata svojim laktovima, ljudi koji često koriste javni prijevoz izbjegavaju se uhvatiti za šipku, a uredski radnici svakog jutra dezinficiraju svoje stolove.
U područjima koja su najviše pogođena koronavirusom, poslane su grupe radnika u zaštitnim odijelima kako bi dezinficirali trgove, parkove i ulice. Režimi čišćenja u uredima, bolnicama, trgovinama i restoranima su pooštreni. U nekim gradovima, dobronamjerni volonteri navečer izlaze kako bi dezinficirali tipke na bankomatima.
Virusi su prilično otporni kada nađu pogodno mjesto za život
Kao i mnogi respiratorni virusi, uključujući gripu, COVID-19 može se proširiti pomoću sićušnih kapi iz nosa i usta zaražene osobe koja kiše i kašlje. Jedan kašalj može proizvesti do 3.000 kapi. Ove čestice mogu pasti na druge ljude, njihovu odjeću i površine oko njih, dok neke od manjih čestica ostaju u zraku. Postoje dokazi da virus duže opstaje u fekalnim tvarima pa svako ko ne opere ruke nakon korištenja toaleta može kontaminirati sve što dodirne.
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) smatra da prijenos koji se dogodi kada dodirnete kontaminiranu površinu ili objekt pa lice nije glavni način na koji se virus širi. Bez obzira na to, CDC, Svjetska zdravstvena organizacija i druge zdravstvene institucije, naglasile su da akcije: pranje ruku, čišćenje i redovno dezinficiranje površina koje najčešće dodirujete ključne su u prevenciji širenja COVID-19. I dalje nije tačno poznato koliko su slučajeva direktno izazvale kontaminirane površine jer stručnjaci savjetuju da ljudi redovito dezinficiraju sve s čim dolaze u kontakt, prenosi BBC.
Do nedavno je bilo nejasno koliko dugo SARS-CoV-2, virus koji izaziva bolest COVID-19, može opstati izvan ljudskog tijela. Neke studije provedene na drugim koronavirusima, uključujući MERS i SARS, otkrile su da oni mogu preživjeti na metalu, staklu ili plastici do devet dana, ako se te površine ne dezinficiraju pravilno. Neki virusi, na niskim temperaturama, mogu opstati i do 28 dana.
Otpornost virusa ovisi o tipu površine koju nastanjuju
Virologinja s Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH), Neeltje van Doremalen i njene kolege iz Rocky Mountain Laboratories u Hamiltonu, u Montani, napravili su jedne od prvih testova kako bi saznali koliko SARS-CoV-2 može opstati na različitim površinama.
Istraživanje koj još nije objavljeno u naučnom časopisu, pokazuje da virus kada ga netko iskašlje u zrak, tamo može opstati do tri sata. Finije kapljice veličine 1-5 mikrometara, trideset puta manje od širine ljudske dlake, mogu opstati u zraku i do nekoliko sati.
NIH istraživanje je otkrilo da SARS-CoV-2 virus na kartonu opstaje do 24 sata, a dva do tri dana na plastičnim i površinama od nehrđajućeg čelika. Ovo otkriće sugeriše da virus duže opstaje na kvakama, laminiranim i plastificiranim radnim pločama, kao i na drugim čvrstim površinama. Istraživači su otkrili da bakrene površine neutraliziraju virus nakon samo četiri sata.
Postoje načini da se virus brzo eliminiše
Istraživači su otkrili da se koronavirusi mogu neutralizirati u roku od jedne minute ako površine dezinficirate sa 62-71% alkoholom, vodikovim peroksidom od 0,5% ili kućnim izbjeljivačem koji sadrži 0,1% natrijeva hipoklorita.
Visoke temperature i vlaga također pokazuju dobre rezultate kada je u pitanju brzo neutraliziranje drugih koronavirusa, iako je istraživanje pokazalo da srodni koronavirusi koje uzrokuje SARS mogu ubiti temperature iznad 56 stepeni, u prosjeku 10.000 viralnih čestica svakih 15 minuta.
Provode se dodatni testovi kako bi se utvrdilo kako temperatura i vlaga utječu na virus
Iako ne postoje podaci o tome koliko virusnih čestica ima u jednoj kapljici koju iskašlje zaražena osoba, istraživanje gripe sugerira da manje kapi mogu sadržati desetke tisuća kopija virusa. Ovaj podatak ovisi o samom virusu, u kojem dijelu respiratornog sustava je nađen i u kojem je stadiju infekcije osoba.
“Ne zna se točno koliko mogu opstati na odjeći i drugim površinama koje se teže dezinficiraju. Iako istraživači i dalje rade testove na odjeći, upijajuća prirodna vlakna mogu dovesti do toga da se virus brzo osuši. Mislimo da se zbog poroznosti materijala, virus brzo raspada i da se zato neće zakačiti za vlakna. Promjene u temperaturi i vlaga također mogu utjecati na to koliko dugo virus može preživjeti. Trenutno provodimo dodatne eksperimente kako bi detaljno istražili koji učinak temperatura i vlaga imaju na virus”, istaknuo je Vincent Munster, jedan od istraživača.
Sposobnost virusa da opstane toliko dugo čini higijenu ruku, dezinficiranje i čišćenje površina, ključno u borbi protiv daljnjeg širenja COVID-19.
(Klix.ba)
