Zašto sapun i voda djeluju u borbi protiv koronavirusa i drugih bolesti

Bez obzira na to što ste vjerovatno umorni od pranja ruku, ne trebate odustati od toga. Svijet se oslanja na svakog od nas da će nastaviti to raditi u borbi protiv koronavirusa. Dok perete ruke, ubijate i druge bakterije i potencijalne viruse, uključujući i virus gripe i brojne druge koronaviruse, piše CNN.

“Postoje četiri koronavirusa koji cirkuliraju regularno, gotovo svake godine. Oni uglavnom uzrokuju prehladu – zapravo, oni uzrokuju trećinu prehlada, ali ne ubijaju ljude”, kaže ljekar John Williams s Odjela za pedijatrijske infektivne bolesti na Univerzitetu u Pittsburghu.

Koronavirusi nisu jedini paraziti koji se uništavaju vodom i sapunom. Gripa, koja svake godine ubija milione ljudi širom svijeta, i ljudski metapneumovirus, koji izaziva respiratornu infekciju koja dovodi do upale pluća, također nisu otporni na ovu kombinaciju.

A kako tako jednostavne stvari kao što su sapun i topla voda i dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola ubijaju ove parazite?

Šta rade sapun i topla voda

Pod mikroskopom koronavirusi su prekriveni šiljastim izraslinama, pa izgledaju kao kruna (corona). Ispod krune je vanjski sloj virusa, koji se sastoji od lipida, koje mi često nazivamo mastima.

Sada se sjetite kako izgleda kada perete masno suđe samo vodom. Kada to probate, mast ostaje na suđu i potreban vam je deterdžent kako bi se masnoća rastopila, u čemu su sapun i alkohol veoma efektivni.

Tako pranjem ruku uništavamo vanjski sloj virusa, čime ga deaktiviramo, pa više ne može ući u ljudske stanice.

Molekule sapuna izgledaju kao sićušni spermatozoidi, s glavom i repom. Glava se prilikom pranja povezuje s vodom, ali je rep odbija, jer mu više odgovaraju ulje i mast. Pokušavajući pobjeći od vode, rep sapuna djeluje na vanjski sloj virusa i pokušava ga probiti, a kada u tome uspije, njegova unutrašnjost se izlijeva u sapunastu vodu i umire.

Voda i trljanje ruku važni su u ovom procesu, jer ova kombinacija stvara više pjene koja ne dopušta bakterijama, virusima i drugim mikrobima zadržavati se na površini ruku. Zato trebate prati ruke, nasapunati ih i trljati dobro sve dijelove, uključujući i prostor ispod noktiju, a sve to treba trajati najmanje 20 sekundi.

Kada ispirete ruke, svi ti mikrobi koji su bili povrijeđeni, zarobljeni i ubijeni odlaze s vodom.

“Svi ti mjehurići i pjena doslovno kupe mikrobe i odnose ih sa sobom u slivnik”, kaže William Schaffner, profesor preventivne medicine i infektivnih bolesti.

I hladna voda je djelotvorna, ali samo ako dobro trljate prilikom pranja i napravite dovoljno sapunice, dok je topla malo efikasnija.

Šta rade dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola

Dezinfekcijska sredstva na bazi alkohola mogu biti efikasna koliko i sapuni ako se koriste pravilno.

“Ona moraju imati bar 60 posto alkohola u sebi, jer je on taj koji ubija viruse. Osim toga, trebate koristiti dovoljnu količinu ovog sredstva tako da prekrijete svaki dio ruku, uključujući i prostor između prstiju. Alkohol ima drugačiju hemijsku sposobnost, on pomaže u razbijanju membrana mikroba, ali da bi to postigao, mora biti u direktnom kontaktu s virusom”, kaže Schaffner.

Ipak, voda i sapun su i dalje malo bolje rješenje, jer alkohol ubija mikrobe, ali se oni ne ispiru, nego ostaju na koži.

“Ako neko koristi dezinfekcijsko sredstvo, pa kihne u svoju ruku, sluz ostaje na njoj, pa je potrebno mnogo više alkohola da bi se deaktivirali virusi i bakterije”, kaže Williams, dodajući da su zbog toga sapun i voda bolje rješenje.

(Klix.ba)