Iskustva naših ljudi: Kako izgleda Švedska borba s korona virusom i zašto je drugačija od većine zemalja

Velika većina svjetskih zemalja u borbi protiv pandemije koronavirusa orijentirala se na strategiju suzbijanja virusa strogim restrikcijama. Najizraženije odstupanje ima Švedska koja vjeruje procjenama glavnog državnog epidemiologa Anders Tegnell i odgovornosti građana. Zlatan Bajrić, nagrađivani mladi poduzetnik u ovoj zemlji, svakog dana proživljava tu odluku švedske vlade koja je izabrala drugačiji put nego većina zemalja.

“Školama i vrtićima nije zabranjen rad, mada se jedan broj škola zatvorio i poslao djecu kući. Mnogi kafići, restorani, butici su otvoreni, ali mali broj ljudi boravi vani. Javni saobraćaj funkcioniše normalno, sa smanjenjima na pojedinim linijama”, kaže on.

Većina mjera se uvode postepeno i polako, dodaje. Svaki korak i svaka odluka se vaga, a političari slušaju stručnjake Zavoda za javno zdravstvo, koji na dnevnoj bazi izlaze u javnost, odgovaraju na pitanja građana.

“Veliko je povjerenje u vlast i u mjere koje ona donosi. Švedski zdravstveni sistem je i prije ove krize bio veoma opterećen radi nedovoljnog broja zdravstvenih radnika prije svega. Trenutno se pripremaju dodatne bolnice, a najveća na sajmu u Štokholmu gdje je prije par mjeseci boravilo nekoliko bh. kompanija iz drvnog sektoru i prezentiralo svoje proizvode. Nestvarna situacija”, kaže nam Bajrić.

Ni Švedska nije izbjegla hitne kupovine jer je u prvom mahu, nakon vijesti iz drugih evropskih zemalja i pojavom slučajeva u Švedskoj, veliki broj građana krenuo u trgovine da napune zalihe.

“To se prilično brzo smirilo, nije bilo neke velike panike. Manje je posjeta jedni drugima, te manje poslovnih događaja, svi smo reducirali društvene kontakte. Što se mene lično tiče, smanjio sam posjete porodici i prijateljima i potpuno prestao posjećivati starije članove porodice. Moje svakodnevne posjete klijentima sam maksimalno smanjio, samo kada je neophodno idem u direktne posjete, a većinu svog posla obavljam koristeći digitalne tehnologije”, priča nam.

Kaže nam kako je tamošnja vlada uvela dobre mjere kako bi pomogla svoju privedu.

“Neke značajne mjere koje su pomogle jako mnogo je smanjenje radnog vremena, gdje država pokriva odprilike pola troškova, smanjenje socijalnih davanja na plate, formiranje fonda za povoljne kredita, podrške za plaćanje najmnina poslovnim subjektima te odgađanje uplata poreza… Obzirom da je Švedska jedna od zemalja s veoma visokim procentom firmi koje djeluju u domenu pružanja usluga te već ranije brojni su radili od kuće, bilo je lakše odgovoriti zahtjevima pandemije koronavirusom. Visok stepen digitalizacije domaće ekonomije pomogao je i u sada”, kazao je.

Bez obzira na sve, ekonomija nije zatvorena u svojim granicama i zbog problema u cijelom svijetu bilježi ogromne posljedice. Mnoge firme su u velikim problemima, posebno firme iz ugostiteljskih djelatnosti.

“Jedan dio firmi posebno vezan za proizvodnju poslali su radnike na čekanje. Ističu se čuvene kompanije SKF, Volvo, Scania… Aviokompanija SAS je jedna od prvih firmi koja je poslala 10.000 ljudi na čekanje. Zavod za zaposljavanje je zabiljezio najviši broj registracija novih korisnima upravo u martu, 36.800 ljudi je ostalo bez posla. Posljedice ove krize tek će doći”, kazao nam je na kraju Zlatan Bajrić.

(Klix.ba)