Vijeće ministara BiH utvrdilo je Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH 2020. godine, kojim su uvažene okolnosti izazvane pandemijom Covida-19.
Ministarstvo finansija i
trezora će, uz prihvaćene korekcije, Nacrt budžeta dostaviti
Predsjedništvu BiH, nadležnom za njegovo predlaganje.
Ukupni
prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2020. godini iznose
996.000.000 KM, koliko iznose i ukupni rashodi, a što je u odnosu na
budžet 2019. godine više za 30.000.000 KM ili tri posto. Servisiranje
spoljnog duga iznosi 807.552.931 KM i manje je za 18,2 miliona KM ili
dva posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tekući izdaci planirani su u iznosu od 868.345.000 KM i u odnosu na 2019. godinu manji su za 718.000 KM ili 0,1 posto.
Sredstva
za saniranje ekonomskih šteta, planirana su u ukupnom iznosu od
41.927.000 KM kao nova stavka u budžetu, od čega na direktnim
transferima 14.747.000 KM i na tekućoj rezervi 27.180.000 KM.
Za održavanje lokalnih izbora u BiH budžetom su planirana sredstva od 4.227.000 KM.
Stavka
tekućih transfera i grantova povećana je za 12.794.000 KM ili 34 posto u
odnosu na 2019. godinu i iznosi 50.874.000 KM, a ova sredstva su,
između ostalog, namijenjena saniranju ekonomskih posljedica pandemije
virusa korona, u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH.
S
ciljem obezbjeđenja sredstava za finansiranje saniranja ekonomskih šteta
ukupni putni troškovi u 2020. godini planirani su u iznosu 11.259.000
KM i u odnosu na budžet 2019. godine manji su za 5.870.000 KM ili 34
posto. Putni troškovi smanjeni su za 38 posto u odnosu na Nacrt zakona o
budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu koji
je usvojen na 6. vanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 24.
3. 2020. godine.
Izdaci za telefonske i poštanske usluge
planirani su u iznosu od 7.040.000 KM i u odnosu na budžet za 2019.
godinu manji su za 1.159.000 KM ili 14 posto. Izdaci za energiju i
komunalne usluge u 2020. godini planirani su u iznosu od 17.151.000 KM i
u odnosu na budžet za 2019. godinu manji su za 1.428.000 KM ili 8
posto, a izdaci za nabavku materijala planirani su u iznosu od
33.906.000 KM, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja smanjenje za
2.641.000 KM ili 7 posto. Izdaci za usluge prijevoza i goriva planirani
su u iznosu od 10.530.000 KM, što je za 1.496.000 KM ili 12 posto manje u
odnosu na budžet za 2019. godinu. Ovi izdaci manji su za 7,8 posto u
odnosu na Nacrt zakona o budžetu koji je utvrđen u martu ove godine.
Kapitalni
izdaci u 2020. godini planirani su u ukupnom iznosu od 40.490.000, što u
odnosu na budžet za 2019. godinu predstavlja smanjenje u iznosu od
14.134.000 KM ili 26 posto.
Nabavka građevina planirana je u
iznosu 13.562.000 KM, što je u odnosu na budžet za 2019. godinu manje za
6.616.000 KM ili 33 posto.
Nabavka opreme u budžetu za 2020.
godinu planirana je u iznosu od 17.275.000 KM, što je za 7.930.000 KM
ili 31 posto manje u odnosu na budžet za 2019. godinu.
Rekonstrukcija
i investicijsko održavanje u budžetu za 2020. godinu planirani su u
iznosu od 2.203.000 KM, što je za 982.000 KM ili 31posto manje u odnosu
na Budžet za 2019. godinu.
Zbog ograničavanja ukupnih javnih
rashoda i prihoda BiH, a s ciljem obezbjeđenja sredstava za realizaciju
prioritetnih aktivnosti, izvršeno je prolongiranje finansiranja dijela
višegodišnjih projekata u 2020. godini, u ukupnom iznosu od 19,2 miliona
KM.
Ugovor o socijalnom osiguranju sa Češkom
Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora između Bosne i Hercegovine i Češke Republike o socijalnom osiguranju.
Zaključivanjem
ovog ugovora bit će regulirani odnosi između BiH i Češke u oblastima
penzijskog i zdravstvenog osiguranja, uključujući zdravstvenu zaštitu,
povrede na radu, doplatak za djecu i naknade u slučaju nezaposlenosti.
Ugovor se odnosi na osobe koje podliježu ili su podlijegale propisima
jedne ili obje države, uključujući i članove njihovih porodica.
Prijedlog
ugovora s Izvještajem o obavljenim pregovorima bit će dostavljen
Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, a za bh. potpisnika je predložena
ministarka civilnih poslova.
Liberalizacija drumskog linijskog prevoza putnika
Vijeće
ministara BiH utvrdilo je Prijedlog protokola uz Sporazum o
međunarodnom povremenom prevozu putnika putničkim i običnim autobusima
(INTERBUS sporazum) u vezi s međunarodnim linijskim i posebnim linijskim
prijevozom putnika putničkim i običnim autobusima, s Osnovama za
zaključenje Protokola.
Cilj protokola je liberalizacija
međunarodnog drumskog linijskog prijevoza putnika između članica Evopske
unije i trećih zemalja potpisnica Sporazuma INTERBUS.
Ugovorne
strane Sporazuma INTERBUS koji je BiH ratifikovala 2004. godine su EU i
BiH, Republika Albanija, Republika Sjeverna Makedonija, Republika
Moldavija, Crna Gora, Republika Turska i Republika Ukrajina.
EU
je 2017. inicirala izmjene i dopune INTERBUS Sporazuma i predložila
protokol uz ovaj sporazum, kojim bi se oblast primjene, osim na
povremeni prijevoz, proširila i na međunarodni drumski linijski prijevoz
putnika putničkim i običnim autobusima.
Prijedlog protokola s
Osnovama bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, a za
bh. potpisnika je predložen ministar komunikacija i transporta.
Softverski standardi za radne stanice u institucijama BiH
Vijeće
ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta,
donio Odluku o usvajanju dokumenta o tehničko-tehnološkom i softverskom
standardu za radnu stanicu u institucijama Bosne i Hercegovine.
Dokumentom
su definirani minimalni tehničko-tehnološki i softverski zahtjevi za
standardizaciju radnih stanica, koje su u upotrebi u institucijama BiH.
Utvrđena je obaveza standardizacije radnih stanica po pitanju hardvera i
softvera, a određene su i smjernice za nabavku računarske opreme,
operativnog sistema i minimum aplikativih programa koji moraju biti
instalisani na radnoj stanici. Dokumentom su definirane početne
minimalne performanse za različite tipove radnih stanica i propisan
postupak prilikom određivanja minimalnih računarskih performansi u vezi
sa budućim nabavkama računarske opreme.
Učešće u Programu EU Horizont 2020
Vijeće
ministara BiH je usvojilo Informaciju Ministarstva civilnih poslova o
učešću Bosne i Hercegovine u Okvirnom programu Evropske komisije za
istraživanje i razvoj – Horizont 2020 (H2020), s prijedlogom aktivnosti u
cilju povećanja uspješnosti.
Prema podacima Ministarstva
civilnih poslova, do marta 2019. godine iz Bosne i Hercegovine je bilo
226 prijedloga projekata s 327 aplikanata, dok je evaluirano 316
potpunih-kredibilnih aplikacija s 412 aplikanata. Odobren je 41 projekat
koji uključuje 71 instituciju. Ukupno povučeni iznos do sada je veći
od 5,5 miliona eura, s prosječnom stopom uspješnosti od 17,5 odsto, dok
je prosjek EU 15,3 odsto.
Okvirni programi EU za istraživanje i
razvoj su glavni instrument finansiranja naučno-istraživačkog rada
zemalja članica i zemalja pridruženih programu. Program Horizont 2020
započeo je u januaru 2014. godine i traje do 31. 12. 2020. godine, a
ukupan budžet iznosi 79,5 milijardi eura. Sve zemlje članice EU i zemlje
kandidati za članstvo su punopravne članice Horizonta 2020. BiH je
pridružena članica od 2014. godine kada je potpisan Sporazum o
pridruživanju u H2020.
Usvojena Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2017. – 2019. godine te
zadužio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da nastavi
pratiti stanje u ovoj oblasti i o tome jednom godišnje izvijesti Vijeće
ministara BiH.
Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda u periodu 2017. – 2019. godina karakterisao je kontinuiran pad
količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti. To je posljedica
smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske
lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim.
Također, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o
uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih
prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100 posto carine
na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz
BiH.
Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već
duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni
poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao
trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao
visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.
Smanjenjem
izvoza u 2019. godini, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći
je za 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji
proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i
mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi
žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
Što
se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s
obzirom na to da je oko 38 odsto izvoza poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 odsto je plasirano na tržište
CEFTA, u Tursku 16 odsto, u EFTA-u 2 odsto i zemlje ostatka svijeta 8
odsto.
Na tržište BiH najviše se plasiraju
poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55
odsto, iz zemalja CEFTA-e 29 odsto, Turske oko 3 odsto, EFTA-e 0,2 odsto
i ostatka svijeta 13 odsto.
Izvještaj o sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost
Vijeće
ministara BiH je usvojio Informaciju Direkcije za evropske integracije o
održanom četvrtom sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost,
koji je održan 5. i 6. decembra 2019. godine u Briselu.
Usvojene
su i odgovarajuće preporuke Evropske komisije nakon četvrtog sastanka
Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost te su doneseni određeni
zaključci u cilju provođenja preporuka.
Na sastanku su, između
ostalog, razmatrana pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva u Bosni i Hercegovini sa
zakonodavstvom Evropske unije, te provođenja ostalih obaveza u procesu
evropskih integracija u oblastima pravde, slobode i sigurnosti.
Provođenje upravnih postupaka
Vijeće
ministara BiH je usvojilo Zbirni godišnji izvještaj o rješavanju
upravnih stvari u upravnom postupku za 2019. godinu, koji je pripremilo
Ministarstvo pravde na osnovu pojedinačnih izvještaja dobijenih od 64
organa uprave i institucija sa javnim ovlaštenjima. Zbirnim izvještajem
je obuhvaćeno 175 upravnih oblasti.
Ukupan broj prvostepenih
upravnih postupaka obuhvaćenih ovim izvještajem je 289.663, od kojih je
262.453 riješeno u zakonskom roku. Istovremeno je evidentirano 7.585
drugostepenih upravnih postupaka u prošloj godini, a u roku je riješeno
53,5 posto.
Praktično je više od 92 posto ukupnog broja
predmeta u prvostepenim postupcima riješeno u zakonskom roku, i to 89,7
posto je završenih, dok je u postupku rješavanja 2,56 posto predmeta. U
više od 95 posto riješenih prvostepenih predmeta uvažen je zahtjev
stranke.
Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH zadužen je
da izvrši detaljan inspekcijski nadzor u organima uprave i institucijama
sa javnim ovlaštenjima koji nisu dostavili Godišnji izvještaj o
rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku u skladu sa odredbama
ranije donesenog uputstva. Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora
Upravni inspektorat će prioritet staviti na nadzor nad oblastima
upravnog rješavanja.
Realizacija AP Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala
Vijeće
ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva sigurnosti o
realizaciji Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv
organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, koja
sadrži sedam strateških ciljeva i 155 planiranih aktivnosti, od kojih je
60 predviđeno Strategijom.
Od ukupnog broja Strategijom
planiranih aktivnosti 35 ili 58,3 posto je realizirano u potpunosti,
njih 24 ili 40 posto je realizirano djelimično, a samo jedna aktivnost
ili 1,67 posto nije realizirana.
Od ostalih aktivnosti koje nisu
predviđene Strategijom a sadržane su u planovima nadležnih institucija,
njih 54 ili 56,8 posto realizirano je u potpunosti, 27 ili 28,4 posto
realizirano je djelomično, a 14 aktivnosti ili 14,7 posto nije
realizirano.
Ovim izvještajem su identifikovani problemi i rizici
u provođenju strategije, te su dati prijedlozi Radne grupe za njihovo
prevazilaženje.
Uspješno realizirani zajednički planovi GP BiH i MUP-a RH
Na
sjednici je usvojen Izvještaj predstavnika Bosne i Hercegovine
imenovanih u Zajedničko koordinaciono tijelo zaduženo za praćenje
provođenja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade
Republike Hrvatske o saradnji u nadzoru državne granice za 2018. i
2019. godinu.
Prema ovom izvještaju, uspješno su realizovani
zajednički planovi Granične policije Bosne i Hercegovine i Ministarstva
unutrašnjih poslova Republike Hrvatske o provođenju mješovitih patrola
na lokalnom i regionalnom nivou. Tako je u 2018. godini provedena ukupno
1.141 mješovita patrola s policijskim službenicima Ministarstva
unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, od čega 582 na teritoriji Bosne i
Hercegovine i 559 na teritoriji Republike Hrvatske. Tom prilikom
angažirano je ukupno 3.311 policijskih službenika, od čega 1.620
Granične policije BiH i 1.691 Hrvatske.
Tokom 2019. godine
evidentirano je provođenje 1.136 mješovitih patrola, od čega jednak
broj po 568 na teritoriji BiH i na teritoriji Hrvatske, dok je ukupan
broj angažovanih policijskih službenika u mješovitim patrolama iznosio
3.386, i to 1.661 policijski službenik Granične policije BiH i 1.725
policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike
Hrvatske.
Uspješno se u protekle dvije godine provodio i Protokol
između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije i Ministarstva
unutrašnjih poslova R Hrvatske.
Redovno funkcioniranje
Zajedničkog kontaktnog centra na graničnom prelazu Nova Sela – Bijača,
uspostavljenog ovim protokolom, doprinijelo je kvalitetnoj razmjeni
podataka i informacija o pitanjima značajnim za prekograničnu saradnju.
Prethodno
je Vijeće ministara usvojilo Izvještaj o radu predstavnika Bosne i
Hercegovine u Mješovitoj komisiji za praćenje provođenja Sporazuma
između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pograničnom saobraćaju
za 2019. godinu.
Realizacija revidirane strategije za provođenje Aneksa VII
Vijeće
ministara BiH usvojio je Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije
Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog
sporazuma za 2018. godinu. Izvještaj sadrži presjek stanja u ovoj
oblasti, pregled postignutih rezultata i problema u pristupu pravima iz
Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, pregled ulaganja u obnovu stambenih
jedinica i projekte elektrifikacije te komunalne i socijalne
infrastrukture na prostorima gdje žive raseljene osobe i povratnici.
Ministarstvo
za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da Izvještaj proslijedi
nadležnim institucijama vlasti na nivou BiH, entiteta i Brčko Distrikta
BiH, kao i domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama, s
ciljem upoznavanja i postupanja po njemu.
Također, Ministarstvo
je zaduženo da obezbijedi zaključenje Sporazuma o udruživanju sredstava
sa vladama entiteta i Vladom Brčko Distrikta BiH kojim će se precizirati
pitanje udruživanja sredstava u Fond za povratak BiH za pitanja
finansiranja prava iz Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nadležna
ministarstva pozvana su da u okviru svoje nadležnosti obezbijedi
finansiranje provođenja prava iz Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.
U
Izvještaju se navodi da se van Bosne i Hercegovine nalazi 17.669
izbjeglica, dok u BiH status raseljenih imaju 32.033 porodice, odnosno
96.421 osoba. Do sada je evidentirano oko 1.062.000 povrataka u BiH, od
čega se oko 612.000 ili 58 posto odnosi na povratak raseljenih osoba, a
oko 450.000 ili 42 posto na povratak izbjeglica.
Glasanje državljana Rusije u BiH
Vijeće
ministara BiH je dao saglasnost za organiziranje glasanja ruskih
državljana o ustavnim amandmanima u Ruskoj Federaciji, koje će biti
održano u prostorijama Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, 1. jula
2020. godine, te privremenog izlaznog glasanja, koje će se održati u
zgradi kompanije „Optima Grupa“ d.o.o. u Banjoj Luci, 27. juna 2020.
godine.
Zadužuje se Ministarstvo spoljnih poslova BiH da
obavijesti Ambasadu Ruske Federacije u Sarajevu o davanju saglasnosti za
glasanje državljana Ruske Federacije, saopćeno je iz VMBiH.
(Vijesti.ba / FENA)