ŠTO TE NEMA: U Potočarima će 11. jula biti postavljena 8.372 fildžana s kafom

U Memorijalnom centru Potočari 10. i 11. jula bit će izložena postavka – nomadski spomenik „Što te nema“ sa 8.372 fildžana sa kafom za sve žrtve srebreničkog genocida. 
Postavku zajednički organiziraju Memorijalni centar Potočari, Centar za postkonfliktna istraživanja (PCRC) i bosanskohercegovačko-američka umjetnica Aida Šehović koja je i kreirala nomadski spomenik “ŠTO TE NEMA” kao vid sjećanja na 8.372 žrtve genocida u Srebrenici (stotenema.org). 

Šehović godinama prikuplja fildžane koji se tradicionalno koriste za ispijanje kafe u Bosni i Hercegovini, a koji istovremeno simbolično predstavljaju broj žrtava genocida u Srebrenici. Od 2006. godine zajedno sa lokalnim zajednicama, Šehović organizuje postavljanje spomenika “ŠTO TE NEMA” na javnim trgovima, svakog 11. jula i svaki put u drugom gradu širom svijeta. Na 24. godišnjicu 8.372 fildžana postavljena su u Veneciji, a prvi put će biti izloženi u Potočarima. 

Velma Šarić, projekt-menadžer PCRC, pojašnjava za Patriju da će u postavci učestvovati 30 mladih iz BiH i regiona koji učestvuju na ljetnom kampu od 8. do 12. jula prolazeći i edukativni i praktični program. 

„10. jula ćemo praviti kafu i sipati ih u fildžane koje ćemo prekriti najlonom da bi 11. jula postavka bila spremna“, kazala je Šarić dodavši da se kafa neće piti već je riječ o simboličnoj postavci za one koji su ubijeni.

Ovaj nomadski spomenik sjećanje je na sve žrtve genocida iz jula 1995. godine. 

Šarić objašnjava da je u toku prikupljanje fildžana od srebreničkih majki koje daju za ubijene članove porodice, kao i ambasadora, te drugih javnih ličnosti. 

S obzirom da će obilježavanju 25. godišnjice genocida prisustvovati mali broj ljudi zbog koronavirusa, oni upućuju i poruke povodom 25. godišnjice genocida ali i svojim javnim objavama daju doprinos ovoj postavci i širenju istine o genocidu.

Šarić je za Patriju potvrdila da je u toku i snimanje filma „Što te nema“ u kojem će biti i razgovori sa srebreničkim majkama, kao i proces nastanka nomadskog spomenika. 

„Cilj je formirati narativ da se o ubijenim govori imenom i prezimenom i njihovim životima, a ne da su oni samo brojke“, kazala je Šarić.  

Fildžane su donirale srebreničke majke, a među njima je Kada Pašić (1952) koja je ostala bez oca Alije, i dva sina Muhameda i Muamera koji su imali 17 i 19 godina kada su ubijeni. 
Ajša Bektić (1950) donirala je 16 fildžana za obilježavanje života njezinih 16 članova porodice koji su ubijeni u genocidu, među kojima je njezin sin, suprug i otac. Ajša je u martu ove godine pronašla ostatke sina i odlučila je ostati u Srebrenici dok ih ne pokopaju.

Fildžane za postavku je donirao i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, šef Misije IOM-a Peter Van der Auweraert koji je uputio poruku povodom obilježavanja godišnjice.

„Sjetite se da oni koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici i najbliži koje su ostavili iza sebe nikad nisu imali izbora. Sjetite se da su oni koji su izvršili ubojstva imali izbor, ubiti ili ne ubiti. Neka Srebrenica posluži kao stalni podsjetnik da ljudska sloboda da izaberu kako će djelovati može imati strašne posljedice za druge. Neka nam Srebrenica bude motivacija da stvorimo društvo u kojem naša djela pokreću zabrinutost za dobrobit svih“, poruka je šef IOM-a. 

(nap)

•