RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Princ Charles u svojoj poruci povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici poručio je da je genocid u Srebrenici iz jula 1995. godine strašna mrlja na našoj kolektivnoj svijesti.
“Veoma me je dirnuo poziv da se obratim povodom 25. godišnjice genocida u Srebrenici i mogu samo reći da sam izuzetno tužan jer su me trenutne okolnosti spriječile da posjetim Srebrenicu ove godine. Zaista sam želio da odam počast u Potočarima i Memorijalnom centru, kao i da se susretnem sa Majkama Srebrenice, kao i drugim članovima porodica i preživjelima. Zato mi je važno da vam danas uputim ovu poruku”, kazao je.
Dugi niz godina već snažno osjećam ono kroz šta su vaša zemlja i region prošli, i sa posebnim interesom i suosjećanjem pratim korake koje ste napravili na dugom i teškom putu pomirenja, naveo je.
“Divim se teškom, ali neophodnom radu na rješavanju pitanja ostavštine prošlosti u Bosni i Hercegovini. Duboko su me dirnuli izuzetni i hrabri napori onih koji neumorno rade na potrazi za pravdom, ponovnoj izgradnji povjerenja i vraćanju nade svojim zajednicama. Grozni događaji u julu 1995. godine, od strane međunarodnih sudova potvrđeni kao genocid, su strašna mrlja na našoj kolektivnoj svijesti. Međunarodna zajednica je iznevjerila one koji su ubijeni, one koji su nekako preživjeli i one koji su pretrpjeli strašan gubitak najmilijih. Pamćenjem boli prošlosti i učenjem lekcija iz nje, zajedno možemo odlučiti da se to nikada ne smije ponoviti. Zato je rad organizacija poput britanske Remembering Srebrenica tako važan, i zato, 25 godina nakon što su ovi strašni zločini počinjeni, trebamo stajati u odlučnoj solidarnosti sa onima koji su toliko puno izgubili”, naveo je.
Znam da veliki broj tih porodica još uvijek traži svoje najmilije, te da bolni napori da se nađu i identificiraju svi koji su ubijeni u Srebrenici traju i dan danas. Ne mogu ni zamisliti bol koji osjećaju oni koji još uvijek traže odgovore i smiraj koji ti odgovori možda nose, naveo je.
“Bilo mi je veliko zadovoljstvo upoznati neke od porodica nestalih, iz Bosne i Hercegovine i cijelog regiona, u nekoliko navrata – zadnji put u Londonu 2018. godine tokom Samita o Zapadnom Balkanu kada sam ih rado dočekao u svom domu u Clarence House. Uvijek sam bio posebno dirnut njihovom postojanom odlučnošću u potrazi za pravdom, ali i nevjerovatnim suosjećanjem koje imaju jedni za druge. Kao što sam i rekao tom prilikom, njihovo dostojanstvo i humanost su lekcije za sve nas i podsjetnik da pomirenje nije samo teoretski i apstraktni pojam. To je pitanje praktičnog i napornog djelovanja, bolnih izbora i teških, ali neophodnih kompromisa”, kazao je .
“Dame i gospodo, dok se sjećamo žrtava genocida u Srebrenici, onih koji su umrli, ali i onih koji su preživjeli – odajmo im počast tako što ćemo se ponovo obavezati na teški, neophodni proces pomirenja. U tome, inspiraciju i ohrabrenje trebamo crpiti iz suosjećanja i dostojanstva onih koji i danas pate i optimizma svih onih u Bosni i Hercegovini koji teže izgradnji pravičnije i svjetlije budućnosti”, stoji na kraju poruke.
Ove godine u mezarju u Memorijalnom centru u Potočarima kopa se devet žrtava genocida iz jula 1995. godine.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.643 žrtve genocida, a traga se za još više od 1.000 nestalih Srebreničana. Do sada su u mezarju Memorijalnog centra ukopana 432 maloljetnika i 26 žena. Od tog broja 19 je žena žrtava genocida, a ostale su stradale tokom 1992. godine. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su na oko 570 različitih lokaliteta.
Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
U napadu na “zaštićenu enklavu UN” Srebrenica, u julu 1995. godine, koji su izvele jedinice tadašanje Vojske Republike Srpske pod komandom haškog osuđenika Ratka Mladića, ubijeno je više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka, a na desetine hiljada žena, djece i starijih ljudi deportovano ili je spas bilo prinuđeno tražiti u okolnim šumama, tražeći put ka slobodnoj teritoriji na području Tuzle.
Pred Tribunalom u Haagu te sudovima u regionu, za genocid počinjen u Srebrenici do sada je osuđeno 47 osoba, na više od 700 godina zatvora, kao i četiri doživotne kazne zatvora.
(N1)
