EU oštro kritikovala Srbiju zbog neizručivanja Novaka Đukića koji je osuđen u BiH

Evropska komisija (EK) objavila je tzv. Non-paper, polugodišnji izvještaj o trenutnom stanju u poglavlju 23 (Pravosuđe i osnovna prava) i poglavlju 24 (Pravda, sloboda i sigurnost), ukazavši na to da je Srbija i dalje daleko od napretka u oblasti ratnih zločina.
Kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, Poglavlje 23 koje je otvoreno još prije četiri godine predviđa niz mjera i aktivnosti koje bi trebalo da omoguće da se preporuke za veću efikasnost domaćih suđenja za ratne zločine adresiraju na adekvatan način.

Mjere Vlade Republike Srbije za sprovođenje ovih preporuka definisane su, kako javlja Fond za humanitarno pravo iz Beograda, Akcionim planom za Poglavlje 23.

EK je značajan dio ovog izvještaja posvetila oblasti koja se odnosi na ratne zločine. Izvještaj podsjeća na obavezu Srbije da sarađuje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MRMKS), tako što će u potpunosti prihvatiti njegove odluke i presude.

Kada je riječ o regionalnoj saradnji u procesuiranju ratnih zločina, u izvještaju se navodi da je uzajamna saradnja i dalje izuzetno ograničena kada je riječ o predmetima ratnih zločina, kao i da saradnja sa Hrvatskom nije dovela do vidljivih rezultata, te se podsjeća da Srbija još uvijek nije priznala presudu suda Bosne i Hercegovine (BiH) u kojoj je osuđen Novak Đukić, koji živi u Srbiji.

U izvještaju EK se podsjeća na obavezu pune saradnje Srbije sa MRMKS-om i na osporavanje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), ali i na nesaradnju Srbije u vezi sa hapšenjem lica optuženih za nepoštovanje ovog suda – Vjerice Radete i Petra Jojića iz Srpske radikalne stranke.

Fond za humanitarno pravo iz Beograda ukazuje na to da se u izvještaju navodi kako je implementacija Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina (Nacionalna strategija) nastavljena sporim tempom.

“Iako tekuća strategija ističe krajem 2020. godine, pripreme za novu strategiju još uvek nisu u toku. Posebno se ističe da dosadašnji zvanični izvještaji o provođenju ove strategije ne sadrže preporuke koje bi trebalo da adresiraju izazove koji se javljaju tokom njene implementacije”, prenosi Fond za humanitarno pravo.

Objavljivanje informacija na zvaničnoj internet prezentaciji Tužilaštva za ratne zločine (TRZ) u posljednje tri godine se u ovom izveštaju ocjenjuje kao pogoršano.

Izveštaj ukazuje i na statistiku rada TRZ-a, navodeći da je tokom 2019. godine ovo tužilaštvo podiglo optužnice protiv ukupno četiri lica, od čega su tri predmeta ustupljena iz BiH. Takođe se podsjeća da su većina optuženih lica nižerangirani pripadnici policije, vojske i paravojnih snaga. Srbija i dalje ima preko 2.500 predmeta u fazi predistrage.

Izvještaj zaključuje da vlast i dalje pruža podršku, kao i javni prostor, osuđenim ratnim zločincima, te da dozvoljava govor mržnje. Negiranje genocida u Srebrenici se nastavlja od strane pojedinih poslanika bez posljedica, a parlament takođe nije donio odluku u vezi sa prestankom mandata Vojislava Šešelja, koji je osuđen pred MKSJ-om.

Izvještaj zaključuje da su za prevazilaženje naslijeđa prošlosti potrebni smislena regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi, a da je za konstruktivno njegovanje povjerenja, dijaloga i tolerancije u regionu potrebno izbjegavati akcije i izjave koje su suprotne ovim ciljevima. Ovo uključuje i odavanje počasti žrtvama.

Kada je riječ o potrazi za licima nestalim tokom oružanih sukoba, izveštaj podsjeća da se u regionu i dalje traga za 10.027 osoba. Naglašava se da je porodicama nestalih lica i dalje potrebna podrška koja bi bila sveobuhvatnija od one koja je trenutno dostupna, a takođe se naglašava da je potrebno ojačati kapacitete državnih organa nadležnih za traženje nestalih lica. Osim navedenog, izveštaj konstatuje da je tokom 2019. godine pokrenuta izrada zakona o nestalim osobama.

U izveštaju su pobrojani svi problemi na koje već duže vrijeme ukazuje Fond za humanitarno pravo: da je implementacija Nacionalne strategije spora, te da iako se primjenjuje duže od četiri godine, nije ostvarila svoj cilj – efikasnije procesuiranje ratnih zločina; da je TRZ nastavilo dugogodišnju praksu podizanja malog broja optužnica koje su rezultat sopstvene istrage; da se optužnice podižu isključivo protiv nižerangiranih, direktnih počinilaca; da regionalna saradnja nije na zavidnom nivou; da vlasti u Srbiji reinterpretiraju sudski utvrđene činjenice pred MKSJ-om i podržavaju osuđene ratne zločince.

Zaključci izvještaja u potpunosti odgovaraju stanju u oblasti koja se odnosi na procesuiranje ratnih zločina u Srbiji – dugogodišnji skromni rezultati rada institucija nadležnih za procesuiranje ovih zločina, bez aktivnosti usmjerenih na efikasnije procesuiranje, ne mogu dovesti do uspostavljanja vladavine prava u Srbiji, pomirenja u regionu i pravde za žrtve.

(Klix)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.