Vijeće ministara BiH: Usvojena srednjoročna strategija upravljanja dugom do 2022.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, usvojilo je srednjoročnu strategiju upravljanja dugom Bosne i Hercegovine za period 2019 – 2022. godine u skladu sa akcionim planom za provođenje Reformske agende na nivou Vijeća ministara, prenosi Anadolu Agency (AA).

Strategija upravljanja dugom BiH se zasniva na entitetskim i Brčko Distrikt strategijama upravljanja dugom, uključujući dug institucija BiH. Sadrži pregled strukture duga, procjenu stanja zaduženosti te definiše srednjoročne ciljeve upravljanja dugom i daje smjernice za dostizanje postavljenih ciljeva. Strateškim pristupom žele se obezbijediti niži troškovi finansiranja i smanjenje rizika kamatne stope uz prihvatljiviji nivo valutnog i rizika refinansiranja u odnosu na trenutno stanje.

Ministarstvo finansija i trezora BiH će prilikom budućeg vanjskog zaduživanja primjenjivati smjernice definisane srednjoročnom strategijom upravljanja dugom BiH za period 2019 – 2022. godine.

Ministarstvo bezbjednosti će do 30. septembra ove godine, u saradnji sa nadležnim entitetskim institucijama i Brčko Distriktom BiH, koordinisati aktivnosti na sačinjavanju akcionog plana za implementaciju zaključaka i preporuka Taieks misije stručne procjene sistema civilne zaštite u BiH. Prethodno je Vijeće ministara BiH usvojilo informaciju Ministarstva bezbjednosti o zaključcima i preporukama Taieks misije stručne procjene sistema civilne zaštite u BiH. Institucijama i organima u BiH preporučeno je da u okviru svojih nadležnosti obezbijede implementaciju zaključaka i preporuka Taieks misije, a o njihovoj implementaciji Ministarstvo bezbjednosti će dostaviti izvještaj Vijeću ministara.

Taieks misija fokusirala se na sagledavanje stanja i procjenu institucionalnog, zakonodavnog i strateškog okvira u oblasti civilne zaštite u BiH.

Zaključci i preporuke stručne procjene sačinjeni su sa ciljem da pruže informacije za provođenje izmjena, podizanje kapaciteta i pomognu Odjeljenju za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu Evropske komisije u procjeni stepena pripremljenosti BiH na putu da postane država članica Mehanizma unije za civilnu zaštitu.

Institucije Vijeća ministara BiH u prošloj godini su realizovale 80 od planiranih 122 aktivnosti (65,57 posto) iz akcionog plana za implementaciju Komunikacione strategije za informisanje javnosti o procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji. U toku je realizacija 12 aktivnosti, dok 30 aktivnosti nije realizovano. Navodi se ovo u informaciji Direkcije za evropske integracije o realizaciji akcionog plana Vijeća ministara BiH, koja je usvojena na današnjoj sjednici. Informacija obuhvata podatke dobijene iz 21 institucije na nivou Vijeća ministara BiH.

Vijeće ministara BiH usvojilo je izvještaj o realizaciji Strateškog plana ruralnog razvoja BiH (2018-2021) – Okvirni dokument u 2018. godini, sa odgovarajućim zaključcima. Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa dostaviće ovaj izvještaj Parlamentarnoj skupštini BiH.

Podaci iz izvještaja ukazuju da je bruto dodana vrijednost (BDV) u sektoru poljoprivrede porasla za oko 12 posto u odnosu na 2017. godinu. Broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede u 2018. godini je smanjen za 12.000 u odnosu na prethodnu godinu, a istovremeno je povećana površina poljoprivrednog zemljišta u upotrebi, i to u Republici Srpskoj za 6,2, u Federaciji BiH za 1,9, i u Brčko Distriktu za 1,6 posto.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojilo je i izvještaj o provođenju Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koji sadrži informacije o provedenim aktivnostima u prošloj i onim planiranim za ovu godinu. Strategijom je definisano pet ključnih strateških ciljeva do 2035. godine: efikasno korištenje resursa, bezbjedna i pristupačna energija, efikasno korištenje energije, energetska tranzicija i odgovornost prema životnoj sredini, te razvoj i usklađivanje regulatorno-institucionalnog okvira.

Vijeće ministara BiH usvojilo je izvještaj o provedenom Programu kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla za 2019. godinu, koji je pripremila Agencija za bezbjednost hrane BiH. U sklopu programa monitoringa Agencija za bezbjednost hrane BiH tokom 2019. godine analizirala je ukupno 195 uzoraka, od čega u Federaciji BiH i Republici Srpskoj po 94 uzorka i sedam u Brčko Distriktu. Od ukupno 195 uzoraka, domaćeg porijekla je bilo 119 ili 61 posto, porijeklom iz uvoza 74 uzorka ili 37,9 post, a za dva uzorka ili 1,1 posto porijeklo je nepoznato. Od tog broja, 54 uzorka (27,7 posto) su sadržavala ostatke pesticida u ili iznad nivoa kvatifikacije.

Vijeće ministara BiH usvojilo je informaciju o kretanju makroekonomskih pokazatelja u BiH za januar – mart 2020. godine u kojoj se navodi da je u ovom periodu došlo do slabljenja ekonomske aktivnosti u odnosu na isti period prošle godine, što je i trend u cijelom svijetu uzrokovan pandemijom COVID-19.

Prema informaciji Direkcije za ekonomsko planiranje, globalni ekonomski pad, koji prema preliminarnim projekcijama MMF-a iznosi oko 3 posto u 2020. uz očekivan pad BDP u zemljama EU27 od oko 7,5 posto, nepovoljno će uticati i na ekonomska kretanja u BiH. Preliminarni kratkoročni ekonomski pokazatelji Agencije za statistiku BiH potvrđuju da je u prvom kvartalu ove godine došlo do pada fizičkog obima proizvodnje od 3,8 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoz je u ovom periodu smanjen za 5,2 posto, a uvoz roba za 7,2 posto, što je djelomično popravilo trgovinski bilans.

Također, Vijeće ministara BiH usvojilo je dokument Bosna i Hercegovina – Ekonomski trendovi – godišnji izvještaj 2019. godine, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje. Prema izvještaju, BiH je u prošloj godini ostvarila ekonomski rast od oko 2,6 posto, što predstavlja izvjesno usporavanje u odnosu na godinu ranije, kada je iznosio 3,3 posto. Glavno uporište ostvarenog ekonomskog rasta u 2019. godini predstavljala je domaća tražnja kroz povećanje finalne potrošnje i u manjoj mjeri investicija. Investicije u ukupnom BDP-u u BiH imaju učešće od oko 11,6 post i u prošloj godini ostvarile su solidan rast od 6,2 posto u odnosu na 2018.

Prosječan broj nezaposlenih lica u posmatranoj godini je iznosio 411.200 što je oko 9 posto manje u poređenju sa 2018. godinom i predstavlja do sada najveći pad broja nezaposlenih lica u BiH. Smanjenje broja nezaposlenih lica registrovano je u oba entiteta. BiH, prema dostupnim podacima za 2019. godinu zabilježila je pad izvoza od 3,4 posto i usporen rast robnog uvoza od 1,2 posto, što je rezultiralo značajnim povećanjem robnog deficita od 8,6%, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena za skoro 3 procentna poena.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija upoznao je ministre da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdio imenovanje Selme Cikotića za ministra bezbjednosti BiH, zaključuju iz Vijeća ministara.

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*