»Bijeli hljeb« i profesoru i vlasniku ordinacije

Od oko 80 funkcionera na nivou BiH, kojima zakon omogućava da i po isteku mandata primaju platu, do sada je 12 zvaničnika iz saziva 2010-2014. godina već dobilo novčane naknade, poznatije kao “bijeli hljeb”.

Naknade za decembar dobilo je 12 poslanika iz sad već bivšeg saziva Predstavničkog doma bh. parlamenta, a među njima čak i zastupnici koji imaju privatne firme, pa i oni koji su se zaposlili po odlasku iz parlamenta.

Svima njima je ukupno isplaćeno 37.995 KM za decembar, a važeći Zakon o platama u institucijama BiH dopušta im da ovu privilegiju koriste još 11 mjeseci. Isplatu ovih “naknada za produženje radno-pravnog statusa” rješenjem je dozvolila parlamentarna Komisija za administrativne poslove nakon što je od bivših poslanika dobila dokaze da se oni ne mogu vratiti kod bivših poslodavaca.

Zijad Jagodić, bivši poslanik SDA, nakon što je dobio oko 3.200 KM “bijelog hljeba” za decembar, ustvrdio je da je sramotno što funkcioneri uz dobra ranija primanja imaju pravo i na ovu privilegiju.

“Dobio sam prvu naknadu. Sad radim na privatnom fakultetu u Brčkom. Još sam i sudski vještak i tumač. Ja ne bih ni koristio pravo na ‘bijeli hljeb’ da se do sada formirala izvršna vlast na nivou BiH, jer mi je stranka obećala funkciju”, izjavio nam je Jagodić.

Dodao je da je na fakultetu u Brčkom, po okončanju mandata, mogao zasnovati i stalni radni odnos, pa i ponovo osnovati privatnu konsultantsku firmu.

“No, nisam to učinio jer bih se zapleo u procedure pokretanja svog biznisa, a onda bih to morao naprečac gasiti zbog pozicije u izvršnoj vlasti. Čim se to desi, prestaću koristiti ‘bijeli hljeb'”, rekao je Jagodić.

Tvrdi da se i on, kao i njegova stranka, zalaže za racionalizaciju javne potrošnje, pa i ukidanje prava na plate po isteku mandata.

“Ružno se osjećam zbog priče o ‘bijelom hljebu’. Čemu ta prava? Kakav je to poslanik ako po isteku mandata ne može da se zaposli? Kako će se onda boriti za interese građana”, upitao je Jagodić, koji je primio naknadu.

Na spisku onih koji su dobili “bijeli hljeb” za decembar je i bivši poslanik HSP-a u bh. parlamentu Zvonko Jurišić, inače vlasnik stomatološke ordinacije u Posušju. Jurišić je administrativnoj komisiji dokazao da se ne može vratiti u svoju firmu.

“Nisam gledao na račun, ali mislim da sam dobio prvu naknadu. Sad čekam da se izmijeni Zakon o platama i da se ovo pravo ukine, jer je neprimjereno da zvaničnici, nakon mandata s ogromnim primanjima, dobiju još 12 plaća”, rekao je Jurišić, ne sporeći da ima svoju stomatološku ordinaciju u kojoj je radio i za vrijeme poslaničkog mandata.

Nije osporio ni našu primjedbu da se, kad je već za njeno ukidanje, mogao odreći ove povlastice.

“Jesam još vlasnik, ali ordinacija više ne radi. Zato sam i rekao da se ne mogu vratiti kod ranijeg poslodavca”, rekao nam je Juršić, koji je za decembar dobio oko 3.160 KM “bijelog hljeba”.

Za razliku od Jurišića i Jagodića, bivši poslanik Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković Lijanović smatra da nije prioritet ukidanje prava funkcionerima da primaju platu 12 mjeseci poslije isteka mandata.

“To nije ni među 20 naših prioriteta. Može se više uštedjeti smanjivanjem glomazne administracije. Ja sam se mogao vratiti i vratio sam se bivšem poslodavcu, ali taj poslodavac nema prihoda da me plaća pa zato koristim zakonsko pravo na ‘bijeli kruh'”, ustvrdio je Ivanković Lijanović.

Njegov poslodavac je NS Radom za boljitak, čiji je on predsjednik.

“Imam posao, ali nemam prihoda jer stranka nije prešla izborni prag, a nema ni donatora koji bi je finansirali. Zato je i ja od ‘bijelog kruha’ pomažem”, dodao je Ivanković Lijanović, kojem je na račun uplaćeno 3.113 KM decembarske naknade.

“Bijeli hljeb” za isti mjesec isplaćen je i bivšim poslanicima Slavku Jovičiću, Miloradu Živkoviću i Dragi Kalabiću iz SNSD-a. Isto zakonsko pravo iskoristili su i bivši HDZ-ovi poslanici Niko Lozančić, Dragan Vrankić i Mato Franjičević. Novac su, po istom osnovu, nakon dokaza da se ne mogu vratiti kod ranijeg poslodavca, dobili i Nermin Purić (DNZ), Ismeta Dervoz (SBB) i Darko Babalj (SDS). Babalj je nedavno preuzeo mandat delegata u Domu naroda parlamenta BiH pa će, ako u ovom domu zasnuje stalni radni odnos, izgubiti pravo da još 11 mjeseci prima “bijeli hljeb”.

Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u novom sazivu Predstavničkog doma, smatra da previše komotno koriste privilegije garantovane zakonom, a činjenicu da “bijeli hljeb” dobijaju i privatni poduzetnici, šefovi stranaka i profesori na fakultetu, smatra izrugivanjem zakonu.

“Nadam se da ćemo uskoro, kad usvojimo izmjene Zakona o platama u institucijama BiH, sistemski riješiti ovaj problem. Nije izborna godina i mislim da će izmjene biti usvojene i da će biti izbrisana odredba o ‘bijelom hljebu'”, kazao je Prodanović, istakavši da se ta, nova odredba neće moći odnositi na funkcionere koji sad završavaju svoj mandat u bh. institucijama.

Da je nemoguća retroaktivna primjena Zakona o platama upozorava i Dragutin Rodić, predsjedavajući prošlog saziva Zajedničke komisije za administrativne poslove i ponovo izabrani delegat u Domu naroda.

“Kao predsjedavajući Komisije potpisao sam rješenja za ‘bijeli hljeb’ jer su svi dostavili neophodne dokaze”, rekao je Rodić.

On je uvjeren da će, ako bude iskrene političke volje, biti usvojene predložene izmjene Zakona o platama u institucijama BiH, koje će ukinuti pravo na naknade poslije okončanja mandata u institucijama BiH.

Dobitnici naknade za decembar
Darko Babalj

Zijad Jagodić

Slavko Jovičić

Niko Lozančić

Drago Kalabić

Mato Franjičević

Ismeta Dervoz

Zvonko Jurišić

Mladen Ivanković Lijanović

Nermin Purić

Dragan Vrankić

Milorad Živković

Prvo naknada  pa onda biznis
Pravo na “bijeli hljeb”, prema rješenju Komisije za administrativne poslove, imaju i četiri delegata iz bivšeg saziva Doma naroda: Ognjen Tadić, Martin Raguž, Krunoslav Vrdoljak i Stjepan Krešić.

Raguž kaže da pravo neće koristiti jer je, kao i Tadić, ponovo izabran u Dom naroda bh. prlamenta, gdje će imati stalni radni odnos. Krešić je najavio da će koristiti ovo pravo i to šest mjeseci, jer kasnije “ide u privatni biznis”.

Rješenja za ove delegate donesena su prije nego što je 29. januara konstituisan novi saziva Doma naroda pa nije bilo poznato ko će od njih ponovo imati priliku da četiri godine prima delegatsku platu.

(nezavisne)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*