Naučnici razvili krvni test za depresiju i bipolarni poremećaj

Grupa naučnika koju je predvodio profesor Alexander B. Niculescu sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana razvila je test krvi koji može otkriti ozbiljnost depresije pacijenta, kao i obavještavanje o riziku za razvoj ozbiljne depresije ili bipolarnog poremećaja. Kako funkcioniše test za depresiju, pročitajte u tekstu.

Najnoviji test za depresiju zasnovan na prethodnom radu Niculescuve grupe, gdje su identificirali biomarkere krvi koji mogu pratiti suicidalnost i posttraumatski stresni poremećaj. Opis njihovog najnovijeg testa krvi za depresiju i bipolarni poremećaj objavljen je u časopisu Molecular Psychiatry.

“Pioniri smo na području precizne medicine u psihijatriji tijekom posljednja dva desetljeća, posebno u posljednjih 10 godina. Ova studija predstavlja trenutni vrhunski ishod naših napora”, rekao je Niculescu i dodao:

“Ovo je dio naših napora da psihijatriju iz 19. stoljeća prebacimo u 21. stoljeće. Da joj pomogne postati poput drugih suvremenih oblasti poput onkologije. Na kraju, naša misija je da se sačuvaju i poboljšaju životi ljudi”.

Istraživanje trajalo četiri godine

Razvoj testa zahtijevao je veliki posao. Obuhvaćajući četiri godine i uključujući više od 300 sudionika, Niculescuov tim proceduralno je slijedio plan od četiri koraka kako bi otkrio koji će biomarkeri biti važni za razvijanje krvnog testa za depresiju i bipolarnost, prenosi IFL Science.

Prvo, pratili su grupu sudionika u studiji tijekom određenog vremenskog perioda, procjenjujući promjene u njihovom raspoloženju i korelirajući to s promjenama biomarkera koje su se dogodile u njihovoj krvi, prelazeći iz jednog raspoloženja u drugo.

Kako funkcioniše test za depresiju

Nakon identifikacije nekih biomarkera kandidata koji su mijenjali razine s promjenama raspoloženja, Niculescuov tim je zatim ukrštao i potvrđivao biomarkere koje su pokupili sa svim prethodno dokumentiranim biomarkerima iz srodnih studija na terenu.

Identificirali su 26 ključnih biomarkera koje su zatim koristili u naknadnoj istrazi gdje su pratili promjene ovih biomarkera u kohorti pacijenata koji su imali klinički ozbiljnu depresiju ili maniju.

Nakon te validacije, koristili su biomarkere u drugoj kohorti pacijenata da bi testirali koliko dobro mogu koristiti markere da procjene koliko pacijent može biti bolestan ili bi mogao postati u budućnosti.

N1

•