Svjetska banka je objavila u svom izvještaju Globalni ekonomski izgledi iz juna 2021. da očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2021. doseći nivo od 5,6 posto, što je najbrži oporavak od recesije u proteklih osamdeset godina, …
… prvenstveno usljed snažnog oporavka nekoliko velikih ekonomija.
Međutim, mnoga tržišta u nastanku i zemlje u razvoju će se i dalje boriti s pandemijom COVID-19 i njenim posljedicama.
Uprkos
oporavku, globalna proizvodnja će do kraja ove godine biti za oko dva
posto manja nego što se prognoziralo prije pandemije. Oko dvije trećine
tržišta u nastanku i zemalja u razvoju neće nadoknaditi pad dohotka po
glavi stanovnika do 2022. U ekonomijama s niskim dohotkom, gdje
vakcinacija kasni, posljedice pandemije su poništile ranije uspjehe u
smanjenju siromaštva te povećale neizvjesnost i dugotrajne izazove.
Predsjednik
Grupacije Svjetske banke David Malpass izjavio je da, iako su primjetni
ohrabrujući znaci globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi
siromaštvo i nejednakost ljudi u zemljama u razvoju širom svijeta.
–
Koordinirane globalne aktivnosti su od ključnog značaja za ubrzanje
distribucije vakcina i smanjenja duga, naročito među zemljama s niskim
dohotkom. Kako zdravstvena kriza bude popuštala, kreatori politika će
morati raditi na prevazilaženju dugoročnih efekata pandemije i
poduzimati korake na poticanju zelenog, otpornog i inkluzivnog rasta, uz
očuvanje makroekonomske stabilnosti – rekao je Malpass.
Kada su u
pitanju velike ekonomije, predviđa se da će rast Sjedinjenih Američkih
Država ove godine dostići 6,8 posto, što je odraz velikog obima fiskalne
podrške i popuštanja pandemijskih ograničenja.
Očekuje se da će Kina ove godine imati stopu rasta od 8,5 posto, zbog oslobađanja potisnute tražnje.
Za
tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, u cjelini, ove godine se
predviđa rast od šest posto, zasnovan uglavnom na većoj potražnji i
rastu cijena sirovina. Međutim, u mnogim zemljama oporavak zaostaje zbog
ponovnog povećanja broja zaraženih sa COVID-19 i kašnjenja vakcinacije,
kao i zbog povlačenja podrške politika u nekim slučajevima.
Očekuje
se i da će dohodak po glavi stanovnika u mnogim tržištima u nastajanju i
zemljama u razvoju ostati ispod nivoa prije pandemije, a predviđa se i
da će se usljed tih gubitaka pogoršati zdravstvena, obrazovna i
materijalna deprivacija u tim državama.
U izvještaju je navedeno
da je, u poređenju s posljednjih pet globalnih recesija, ova iz 2020.
dovela i do najmanjeg pada inflacije, ali i do njenog najbržeg povećanja
nakon toga.
Iako će globalna inflacija najvjerovatnije i dalje
rasti u nastavku ove godine, očekuje se da će se zadržati unutar
ciljanog raspona u većini zemalja koje vode politiku ciljane inflacije. U
tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u kojima inflacija bude
prekoračila tu granicu, odgovor monetarne politike možda neće biti
nužan, pod uslovom da se radi o privremenoj pojavi i da inflaciona
očekivanja ostanu stabilna, saopćeno je iz Svjetske banke.
Direktor
za izglede Grupacije Svjetske banke Ayhan Kose smatra da viša globalna
inflacija može usložiti izbor politika na tržištima u nastanku i
ekonomijama u razvoju u narednim mjesecima, s obzirom na to da se neke
od tih ekonomija još uvijek oslanjaju na ekspanzivne mjere podrške kako
bi osigurale trajan oporavak.
– Ukoliko ne budu prevaziđeni
rizici koji stvaraju rekordno visok dug, te ekonomije će i dalje biti
osjetljive na šokove finansijskog tržišta, ukoliko povjerenje
investitora opadne zbog pritiska inflacije u razvijenim ekonomijama –
dodaje Kose.
Rast cijena hrane i ubrzanje agregatne inflacije
mogu pojačati izazove u pogledu nesigurnosti snabdijevanja hranom u
zemljama nižeg dohotka. Kreatori politika u tim državama trebali bi
spriječiti da rastuće stope inflacije destabiliziraju inflaciona
očekivanja i oduprijeti se mogućem uvođenju subvencija ili kontrole
cijena, što bi moglo stvoriti pritisak na rast cijena hrane na globalnom
nivou.
Nasuprot takvim mjerama, korisnije bi bile politike
usmjerene na povećanje obima programa socijalne zaštite i unapređenje
logistike i jačanje klimatske otpornosti domaćih izvora hrane, navedeno
je, između ostalog, u izvještaju.
(Vijesti.ba / FENA)