RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
U utrci za njemačkog kancelara našli su se Armin Laschet, lider CDU-a, Olaf Scholz, zamjenik Angele Merkel i ministar finansija iz SDP-a, te Annalena Baerbock iz stranke Zeleni.
Nijemci će 26. septembra glasati za sastav novog Bundestaga, odnosno državnog parlamenta.
Rezultati ovih izbora, nakon što se završe pregovori o koalicijama stranaka, odlučit će ko će naslijediti Angelu Merkel, koja, nakon 16 godina, odlazi sa mjesta kancelarke.
Njemački mediji i analitičari predviđaju da je najizvjesnije da će pregovori stranaka o koalicijskoj vladi trajati nekoliko mjeseci, s nekoliko mogućih kombinacija i bez ubjedljivog vodstva neke stranke.
Ankete pokazuju da nijedan potencijalni nasljednik Angele Merkel nema ubjedljivu prednost među 62 milona njemačkih glasača.
Slijedi pregled kandidata u utrci za mjesto njemačkog kancelara:
Armin Laschet (CDU/CSU)
Armin Laschet (60) je lider Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel i premijer industrijske pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, koja je najnaseljenija regija u Njemačkoj.
Posvećeni katolik, sin je rudara, koji je kasnije postao učitelj, a odrastao je blizu belgijske i nizozemske granice, gdje i danas živi. Nakon što je studirao pravo, upisao je studij novinarstva te je jedno vrijeme radio kao novinar. Za člana Bundestaga izabran je 1994, a 1999. godine za zastupnika u Evropskom parlamentu.
Nakon najave Annegret Kramp-Karrenbauer u februaru 2020. godine da će se povući sa mjesta liderke CDU-a te da se neće kandidirati za kancelarku na izborima 2021. godine Laschet je saopćio da će ući u utrku za predsjednika stranke i kancelara. U prvom krugu glasanja za šefa partije osvojio je 38,4 posto glasova, a u drugom 52,79 posto, došavši tako na čelo stranke.
Dok je posjećivao područja zahvaćena katastrofalnim julskim poplavama, u kojima je poginulo 190 ljudi, Lascheta su kamere uhvatile kako se smije stojeći iza njemačkog predsjednika Frank-Walter Steinmeiera, koji je odavao počast žrtvama. Zbog toga je bio na meti snažnih kritika, iako je uputio javnosti svoje izvinjenje, rekavši da je to bilo “glupo, nije se trebalo desiti i žalim zbog toga”.
Nakon ovog incidenta, Unija CDU/CSU je doživjela pad u anketama, dok je Socijaldemokratska partija Njemačke preuzela vodstvo.
Što se tiče vanjskopolitičkih stavova, Laschet smatra da Evropska unija nije dobro pripremljena za globalne izazove. Ponavljao je više puta da podržava proširenje EU-a na Zapadni Balkan, uprkos zabrinutosti Francuske i drugih članica. “Alternativa da ih ostavimo izvan EU-a imat će veće posljedice, a nijedna nije dobra”, rekao je.
Također je naveo da zemlje Zapadnog Balkana imaju jasnu mapu puta do članstva u EU te da traba poštovati njihovu posvećenost ako ispoštuju te kriterije.
U prvom govoru u svojstvu predsjednika stranke rekao je da će nastaviti vanjsku politiku Angele Merkel, što znači, kako je dodao, nastavljanje kritiziranja Rusije i Kine zbog kršenja ljudskih prava, ali bez žrtvovanja ekonomskih interesa. Kinu je opisao kao “konkurenta, partnera i rivala”. Istovremeno je potvrdio mišljenje Angele Merkel da je mjesto Evrope uz SAD i Kanadu.
Na pitanje o ruskom plinovodu Sjeverni tok 2 u Evropi, rekao je da misli da vlada Angele Merkel “ide dobrim putem”, dodavši da se radi o “komercijalnom projektu” te da će Njemačkoj biti potreban plin.
Laschet je prije tri godine otkazao dolazak na jedan umjetnički festival jer su na njemu učestvovale i pristalice BDS pokreta, koji poziva na bojkot, sankcije i prestanak investiranja u Izrael, a ove godine je obećao punu podršku toj državi.
Bio je jedan od rijetkih koji je podržao odluku Angeli Merkel da se dopusti ulazak stotinama hiljada Sirijaca i Afganistanca u zemlju tokom velikog izbjegličkog vala 2015. godine. Zbog integracijske politike, dobio je nadimak “Armin Turčin” među stranačkim kolegama. Kasnije će ga, zbog podrške imigracijama i simpatija prema Zelenima, prozvati “fini gospodin Laschet”.
Olaf Scholz (SPD)
Olaf Scholz (63), zamjenik Angele Merkel i njemački ministar finansija, kandidat je Socijaldemokratske partije Njemačke za kancelara, a ankete mu daju prednost u ovoj utrci.
Odrastao je u Hamburgu, gradu čiji je bio gradonačelnik od 2011. do 2018. godine. Njegove pristalice tvrde da je zaslužan za izgradnju i napredak grada te da je čovjek koji uvijek ima plan. Karijeru je izgradio kao pravnik, posvećen pravima radnika i podržavanju sindikata. Bio je zastupnik u Bundestagu od 1998. do 2011. godine.
Mnogi u Njemačkoj ga nazivaju pragmatikom i birokratom, a njemački magazin Die Zeit ga je davno nazvao “Scholzomat”, aludirajući na mašinu koja izbacuje birokratske fraze. Jedan od urednika ovog magazina u nedavnoj izjavi za američke medije rekao je da je Scholz “neka vrsta jednojajčanog blizanca Joe Bidena, samo malo manje pričljiv”, objasnivši da im je zajedničko što su ljudi sistema, centristi, institucionalisti i znaju kako da ostvare ono što žele. U SPD-u ga vide kao pristalicu politike centra, a mnogi glasači u njemu prepoznaju nastavak Angele Merkel i njene politike.
Kao ministar finansija, Scholz je bio na poziciji da distribuira milijarde eura iz fonodva za vanredne situacije tokom epidemije korona virusa kako bi pomogao ekonomiji i građanima da prevladaju krizu i zadrže posao. Upravo mu ovo iskustvo kod njemačkih građana daje prednost nad ostalim kandidatima.
Scholz je ranije isticao važnost francusko-njemačkog prijateljstva, nazvavši ga ključnim za napredak Evropske unije, stoga je često gost Pariza i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
U intervjuu za Detsche Welle (DW) rekao je da bi se kao kancelar zalagao za novi pristup Njemačke i Evrope prema Rusiji. Upitan kako bi upravljao novim potencijalnim migrantskim valom, odgovorio je da fokus treba biti na to kako osigurati pomoć zemljama u koje oni prvo stignu, a ne na prihvatanje većeg broja ljudi u Njemačku.
Što se tiče Zapadnog Balkana, kazao je da bi Rusija i druge zemlje trebaju prihvatiti činjenicu da će se Evropska unija proširiti.
Annalena Baerbock (Zeleni)
Annalena Bearbock, jedina žena u utrci da naslijedi Angelu Merkel, prvi je kandidat Zelenih za kancelara ikada.
Annalena Baerbock (40) dolazi iz sela pored grada Hanovera, studirala je pravo i politiku u Hamburgu i Londonu i radila za Zelene u Evropskom parlamentu. Kao djevojčicu, roditelji su je često vodili na proteste protiv nuklearnog oružja, a prema njenim riječima, prvobitno je htjela biti ratna reporterka.
Početkom godine imala je dobru podršku, sudeći prema anketama, ali je njena reputacija poljuljana kada je optužena za plagijarizam i laganje u biografiji.
Zastupnica je u Bundestagu od 2013. godine, a fokus političkog djelovanja je uglavnom stavljala na porodična pitanja i okoliš. Zajedno s Robertom Habeckom stranku vodi od 2018. godine.
Vodstvo stranke smatra da se nova njemačka vlada mora duboko posvetiti klimatskim promjenama kako bi ispunila zahtjeve iz Pariškog sporazuma. Annalena Baerbock je, također, obećala da bi kao kancelarka poboljšala prava djece i tražioca azila te da bi smanjila poreze onima koji imaju manja primanja.
Ako bi osvojila izbore, Annalena Baerbock bi bila prva “zelena” kancelarka, prva majka na toj poziciji i prva liderka Njemačke koja sebe otvoreno naziva feministkinjom. Često ističe da je majka dvoje male djece te da se želi ugledati na premijerku Novog Zelanda Jacindu Ardern.
Njena nominacija za kancelarku dovela je do povećanja broja novih članova partije, ali ankete pokazuju da ima najmanje šanse da bude izabrana.
Što se tiče vanjske politike, zastupa oštriji stav prema Rusiji i Kini od dvojice suparnika. Rekla je da bi Evropa bila “uništena” ako Njemačka ne bi bila konkretna u svojoj vanjskoj politici što se tiče tenzija u Ukrajini i stava prema Rusiji. Protiv je izgradnje Sjevernog toka 2. Smatra i da je NATO nezamjenjiv i podržava saradnju na zajedničkoj odbrani Evrope i njene sigurnosti.
(RTV7/Aljazeera Balkans)
