Švedska i Finska kao na iglama: Koje države još nisu odobrile njihov ulazak u NATO

Američki predsjednik Joe Biden danas bi trebao potvrditi odluku Senata SAD-a o pridruživanju Švedske i Finske NATO savezu čime su ove dvije države još jedan korak bliže ovoj vojnopolitičkoj alijansi.

Nakon što su Švedska i Finska zvanično predale zahtjev za ulaskom u NATO, države članice saveza trebaju se pojedinačno izjasniti o tome da li ih prihvataju kao članove.

Neke od država su veoma brzo nakon zahtjeva Finske i Švedske organizovale sjednice parlamenata na kojima je potvrđena odluka, dok neke države i dalje drže Švedsku i Finsku i neizvjesnosti.

“Potpuno sam uvjeren da će se s ovim ići brzo do kraja. Znam da je vaše sljedeće pitanje kada će ovaj proces biti završen. Ne mogu to da znam, ali ono što znam je da preostale zemlje imaju dobre namjere u vezi sa procesom i da će nastaviti što je prije moguće”, rekao je američki ambasador u Finskoj Douglas Hickey.

Koje države još uvijek nisu odobrile ulazak Finske i Švedske?

Dok su 23 države članice kroz odluke parlamenta ratifikovale odluku o ulasku Švedske i Finske u NATO, postoji sedam država koje još uvijek nisu donijele odluke.

Prema zvaničnim podacima, Finska i Švedska još uvijek čekaju odluke parlamenata Španije, Portugala, Grčke, Slovačke, Češke Republike, Mađarske i Turske.

Ono što je do sada poznato, konkretno za Češku i Slovačku jeste da bi parlamenti ovih država odluku o ulasku Finske i Švedske trebali donijeti početkom jeseni nakon završetka ljetne pauze.

Iako još uvijek nije ratifikovala odluku, Grčka je ranije naglasila kako u potpunosti podržava ulazak Švedske i Finske u NATO, a razlog zašto se još uvijek nije donijela odluka leži u tome da su i članovi grčkog parlamenta na odmoru do septembra.

“Očekuje se da će grčki parlament ratifikovati ulazak zemalja u NATo kada nastavi s radom nakon ljetne pauze. Još nije jasno kada će se glasanje održati, ali se očekuje do kraja godine”, naveli su grčki mediji.

Slična je situacija i na Pirinejskom poluostrvu gdje Finska i Švedska očekuju odluke Portugala i Finske. Vijeće ministara Portugala sredinom jula je usvojilo rezolucije o pristupanju Finske i Švedske NATO-u, nakon čega bi istu odluku trebala donijeti i Skupština Portugala.

“Finska i Švedska su zemlje koje će ojačati kapacitete NATO-a i promovirati sigurnost i stabilnost. One su partneri saveza još od devedesetih godina”, rekla je ministrica odbrane Helena Carreiras.

Početkom augusta, Vlada Španije predala je parlamentu države protokol o pristupanju Švedske i Finske u NATO savez. Iako ne bi trebalo biti problema kada je riječ o usvajanju odluke, španski mediji ističu kako bi stranka Podemos mogla predstavljati prepreku u donošenju odluke.

Naime, glasnogovornica partije Maria Teresa Perez izjavila je kako Podemos još uvijek neće otkrivati svoj stav o ulasku Finske i Švedske u NATO. Ipak, određenim komentarima, jasno je kako odluka neće biti donesena jednostavno.

“Nije vrijeme za produbljivanje zastarjele strukture koja ne daje odgovore na aktuelne međunarodne izazove”, rekla je glasnogovornica. Zaključak iz ovakve rečenice je lako izvući.

Naravno, najveći problem u kontekstu ulaska Finske i Švedske u NATO mogle bi predstavljati Mađarska i Turska.

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan šokirao je NATO svojom odlukom o uslovljavanju ulaska Švedske i Finske isporučivanjem pripadnika PKK pokreta koji decenijama žive u ovim državama na sjeveru Evrope.

Krajem juna, Turska, Švedska i Finska potpisale su trilateralni sporazum krajem juna, čime su se Švedska i Finska obaveze na ispunjenje turskih zahtjeva.

Međutim, Erdogan je naglasio kako ne želi da sve ostane na riječima te da želi vidjeti konkretna djelovanja prije nego što turski parlament ratifikuje odluku o ulasku u NATO.

Organizacija Atlantic Council analizirala je moguće djelovanje Turske u narednom periodu te su naglasili kako će ratifikacija ulaska Švedske i Finske u NATO ovisiti o tri koraka.

“Prva se odnosi na djelovanje zemalja kako bi ispunili obaveze koje su preuzeli u trilateralnom sporazumu. Drugi korak tiče se predsjedničkih izbora 2023. godine. Predsjednik Erdogan će pokušati izbjeći da izgleda previše mekan ili prenagljen prilikom potpisivanja odluke. Treći korak tiče se potencijalne turske vojne operacije protiv PKK u Siriji. To što je proces pristupa država u toku, utišat će neke zapadne kritike zbog pokretanje operacije. Međutim, postojat će tačka u kojoj bi cjelokupna situacija mogla dovesti do sve veće frustracije Zapada”, navodi se u analizi.

Na kraju, posljednja država na popisu onih koji još uvijek nisu ratifikovali odluku o ulasku država u NATO jeste Mađarska. “Najgori od sve djece” unutar Evropske unije već su nekoliko puta pokazali kako se njihova razmišljanja kose sa stavovima u ostatku euroatlantskog bloka.

To se naročito odnosi na situaciju u Ukrajini gdje je premijer Mađarske Viktor Orban nekoliko puta naglašavao kako EU i NATO moraju započeti pregovore s Rusijom umjesto nametanja sankcija.

“Na pitanje o ratifikaciji, Orban tvrdi kako se mora uzeti u obzir osjetljivost Turske. On smatra da je politika otvorenih vrata NATO-a provokacija za Rusiju i prekršeno obećanje Zapada. Kada će Mađarska potpisati ratifikaciju još uvijek ostaje nejasno”, rekao je bivši mađarski ambasador u SAD-u Andras Simonyi.

(Klix.ba)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.