Na suđenju Ratku Mladiću svjedok negirao saznanja o ubistvima nakon pada Srebrenice

U nastavku suđenja Ratku Mladiću, bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Republike Srpske (RS) Milenko Karišik negirao je da je imao bilo kakva saznanja o zarobljavanju, progonu i ubistvima muslimana poslije pada Srebrenice u julu 1995. godine.

Svjedočeći u odbranu optuženog Mladića, Karišik je izjavio da nije vidio nikakav plan za protjerivanje muslimanskih civila iz Srebrenice, niti za likvidiranje svih pripadnika Armije BiH (ABiH).

Karišik nije imao informacije o ubistvima u Srebrenici, niti je išta vidio u izvještajima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) u julu 1995. godine.

Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), haška optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih muslimana koje su vojne i policijske snage bosanskih Srba strijeljale u danima nakon što su 11. jula 1995. zauzele Srebrenicu.

– Nisam upoznat ni o kakvom planu za nasilno postupanje i likvidiranje zarobljenika – posvjedočio je Karišik dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Clarissa Pak.

Upitan zna li danas da je muslimansko stanovništvo bilo “nasilno uklonjeno” iz Srebrenice nakon što je u enklavu ušla VRS, svjedok Mladićeve odbrane je odgovorio da ne zna ni danas pravu istinu o tome.

– Ja nisam bio na Srebrenici, moja uloga u tome ne postoji… Ja danas ne znam da su civili na taj način tretirani. Znam da je bilo zarobljenih muslimanskih vojnika – kazao je on.

Na pitanje zastupnice optužbe zna li danas da su “hiljade zarobljenih muslimana pogubljene”, Karišik je uzvratio “Nije mi poznato ni danas.”

Objasnio je da se, u kritično vrijeme, nije bavio Srebrenicom, već sarajevskim ratištem, na kojem je “bjesnila muslimanska ofanziva”.

Iz istog razloga, Karišik, kako je ustvrdio, nije znao ni da je dio specijalne policijske brigade Republike Srpske upravo sa sarajevskog ratišta bio prebačen u Srebrenicu.

Svjedok je negirao i da je znao da je ta jedinica ubila oko 1.000 muslimanskih zarobljenika u selu Kravica 13. jula 1995. godine, što je, po optužnici i ranijim presudama Tribunala, bilo prvo u nizu masovnih pogubljenja.

Za taj zločin, Karišik je, po sopstvenim riječima, “poslije rata saznao iz medija”.

– Ne znam detalje, jer nisam bio tamo – dodao je Karišik.

Na dan pada Srebrenice, 11. jula 1995. godine, Karišik se, kako je potvrdio, na Palama sastao sa predsjednikom RS-a Radovanom Karadžićem, ali je opovrgavao da su razgovarali o zauzimanju enklave.

– Nisam pričao o Srebrenici, nisam ni znao šta se događa, pričao sam o ofanzivi u Sarajevu – rekao je svjedok.

Potvrdio je da je 16. jula 1995. bio u Zvorniku, ali samo da bi se bavio izbavljenjem jednog policajca koga su zarobili pripadnici ABiH koji su se šumom probijali iz obruča oko Srebrenice i predstavljali “veliku opasnost” za Zvornik.

Po optužnici i izrečenim presudama, u to vrijeme VRS je, na više lokacija u okolini Zvornika, organizovano strijeljala hiljade muslimanskih zarobljenika.

Optužnica tereti Karadžića i za progon muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u nekim opštinama imao razmjere genocida, teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Unakrsno ispitivanje Karišika biće nastavljeno sutra, prenosi BIRN.

(Fena)