Profesor iz Tuzle pronašao način kako otpad pretvoriti u cement

Predložena tehnologija omogućava da se, vremenom, hemijski otpad iz ogromnih deponija pretvori u kvalitetni cement i beton, a očišćeno zemljište koristi za uzgoj žitarica, voća, povrća…

Zehrudin Osmanović, vanredni profesor na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Tuzli posljednjih 20. godina posvetio je izučavanju oblasti hemijskog inženjerstva, odnosno razvoju i unapređenju procesa proizvodnje cementa.

S obzirom na to da je Lukavac, grad u kojem živi, industrijsko mjesto, došao je na ideju da pokuša razmotriti mogućnost upotrebe taloga Fabrike sode Lukavac kao sirovine za proizvodnju cementa. Nedugo nakon toga, u svojoj nakani je i uspio. Tako je njegovo prvo industrijsko rješenje „pretvaranje otpada u cement“ prošlo patentnu proceduru i osvojilo vrijedna priznanja.

Bijelo more

– Talog koji nastaje kao nus produkt u fabrici sode taloži se u neposrednoj udaljenosti od firme od njenog osnivanja 1893. godine i građani ga nazivaju „bijelim morem“ zbog sastava i površine koju zauzima. Inače, sam proces proizvodnje cementa je karakterističan po tome što potencijalne sirovine za proizvodnju cementa mogu biti i neki otpadni materijali iz drugih industrija, tipa pepela iz termoelektrane, šljake, tako da sam pokušao od ovoga materijala napraviti sirovinu za proizvodnu cementa i to sam uspio metodologijom koja je u skladu s evropskom normom – kazao je Osmanović za Faktor.ba.

On je osmislio da se otpad ne odlaže na odlagalište u neposrednoj udaljenosti od centra Lukavac, nego da se tretira u jednom dodatnom postrojenju, gdje bi se njegove fizičko-hemijske karakteristike prilagodile svojstvima koje treba da posjeduje materijal koji bi se umješavao u sirovinsku smjesu za cement.

Predložena tehnologija omogućava da se, vremenom, hemijski otpad iz ogromnih deponija pretvori u kvalitetni cement i beton, a očišćeno zemljište koristi za uzgoj žitarica, voća, povrća. Osmanović ističe da njegov patent ima mnogo koristi i pogodnosti.

– Prije svega ova komponenta bi bila zamjena za kamen krečnjak čime bi se smanjila i eksploatacija kamena na rudnicima krečnjaka. Pored toga jako je značajno što se primjenom ove inovacije smanjuju tehnološki troškovi proizvodnje cementa, emisija stakleničkog plina CO2, smanjuju se i količine novog otpada te postojeće deponije, a postupno se ostvaruje i reciklaža otpada, samim tim se sprečava devastiranje okoliša – govori naš sagovornik.

Osvojio bronzu

Značaj ovog izuma već je prepoznat i u regiji, a Osmanović čeka na realizaciju svoje zamisli.

– Ovaj izum je predstavljen na 39. Hrvatskom salonu inovacija s međunarodnim sudjelovanjem i 10. izložbi inovacija, prototipova i studentskih poslovnih planova, INOVA 2014. u Osijeku, gdje sam osvojio III mjesto i bronzanu medalju – kaže inovator koji je u međuvremenu kontaktirao menadžmente firmi Fabrika cementa Kakanj i Sisecam soda Lukavac gdje su u toku dodatne analize.

– Iskreno se nadam dobroj saradnji sa ove dvije uspješne bh. firme i što skorijoj realizaciji patentnog rješenja – zaključuje Osmanović.

(M. Arslanagić/Faktor.ba)