Nuklearni sporazum ne znači brzu i laku uspostavu mira između Irana i Zapada

Ugledni analitičar i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu “Yildirim Beyazit” u Ankari Bayram Sinkaya tvrdi da sporazum o iranskom nuklearnom pitanju neće u skoroj budućnosti dovesti do pomirenja između Irana i Zapada jer je sudbina tog sporazuma i dalje neizvjesna, a Iran neće tako brzo promijeniti stavove o važnim pitanjima, piše Anadolu Agency (AA).

Nakon više od decenije spora i skoro dvije godine stalnih pregovora, sporazum o iranskom nuklearnom pitanju je prošle sedmice u Beču postignut između Irana i grupe 5+1, odnosno pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i Njemačke, a sada se postavljaju pitanja sadržaja i efikasnosti dogovorenih stavki.

“Ko je šta dobio i uticaj sporazuma na buduću vanjsku politiku Irana su dva najčešća pitanja koja se postavljaju nakon postizanja pomenutog sporazuma. Implementacija dogovorenih stavki je vremenski određena, ali svaka ta faza će biti problematična i iransko nuklearno pitanje će i dalje biti na dnevnom redu međunarodnih rasprava”, istakao je profesor Sinkaya u analizi koju je napisao za AA.

Ukazujući na opozicione krugove koji se protive postignutom sporazumu i iz Irana i sa Zapada, Sinkaya je kazao da je najglasnija opozicija iz SAD-a koja tvrdi da je sporazum loš i da će Iranu u narednih 10 godina omogućiti razvoj nuklearnog naoružanja.

Republikanski kandidati za predstojeće predsjednike izbore u SAD-u su odmah osudili postignuti sporazum.

“Sveobuhvatni sporazum o trajnom rješavanju iranskog nuklearnog pitanja bi trebao osigurati obustavu programa razvoja nuklearnog naoružanja, a ne samo njegovu odgodu”, izjavio je bivši guverner Floride Jeb Bush.

I u Iranu postoje krugovi koji koji se protive reduciranju razvoja nuklearnog programa i uvođenju međunarodnih inspekcija.

“O sporazumu će raspravljati iranski parlament”, kazao je iranski predsjednik Hassan Rouhani i dodao da je najvažniji uspjeh sporazuma to što će biti ispravljena kriva slika o Iranu kao prijetnji globalnom miru i sigurnosti.

Profesor Sinkaya ističe da ne dijeli izraziti optimizam Rouhanija koji tvrdi da je postignuti sporazum nova stranica u međunarodnim odnosima.

“Sporazum nikako ne znači da će Iran napraviti fundamentalne i hitre izmjene u svojoj vanjskoj politici”, tvrdi Sinkaya i ukazuje na izjavu vjerskog iranskog poglavara ajatolaha Khameneija koji je kazao da Iran neće prestati podržavati svoje prijatelje u regiji, bez obzira na ishod implementacije sporazuma.

Uporedo s tim, američki State Department i dalje vidi Iran kao državu koja podržava terorizam u svijetu.

“Ovaj sporazum nije strateški dogovor o budućoj saradnji između Irana i zemalja grupe 5+1. Ključni cilj sporazuma je da riješi iransko nuklearno pitanje, ali ono nije jedini spor između Irana i Zapada”, navodi Sinkaya u nastavku teksta.

Uprkos pesimističnom stavu o brzom pomirenju na relaciji Teheran – Zapad, Sinkaya ističe da bi sporazum mogao izazvati promjene u politici unutar samog Irana, a da bi one kasnije mogle dovesti i do značajnijih promjena u vanjskoj politici te zemlje.

“Implementacija sporazuma će ojačati poziciju predsjednika Rouhanija u Iranu, a on bi mogao donijeti promjene u vanjskoj politici zemlje. Opći izbori naredne godine u Iranu će pokazati evoluciju politike u toj zemlji. Promjene bi ojačale i ekonomske odnose između Irana i Zapada, uključujući i SAD”, tvrdi Sinkaya.

Sinkaya dalje navodi da bi Iran mogao biti partner Zapada u borbi protiv ISIS-a, bez obzira na činjenicu da zapadne sile Iran optužuju za podršku terorizmu zbog njegovog bliskog odnosa sa Hezbollahom.

Osvrnuvši se na krizu u Siriji, Sinkaya je istakao da bi Iran mogao promijeniti svoju politiku, dodajući da je teško izvodivo da Teheran promijeni dugoročnu politiku podrške damaškom režimu predsjednika Bashara al-Assada sve dok u Siriji traje građanski rat.

Naglasivši da Iran neće mijenjati ništa u svom odnosu sa Hezbollahom, Sinkaya tvrdi da bi moglo doći do promjene iranskog stava o krizi u Jemenu, jer se ne radi o strateški važnom pitanju kakav slučaj je sa Sirijom, Libanom ili Irakom.

“Iran bi mogao podržati diplomatsko rješavanje jemenske krize”, zaključio je Sinkaya.

(AA)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*