Dobre vijesti za zadužene: Švicarska u recesiji, mora rušiti franak

Svjetska finansijska tržišta spremaju se za novi šok koji bi mogao da izazove švicarski franak, sličan onom od 25. januara ove godine kada su u još veće brige gurnuti svi dužnici u švicarcima

Švicarska narodna banka (SNV) razmišlja o ponovnoj intervenciji na tržištu kako bi se zaustavio rast franka, koji švicarske proizvode čini sve skupljim na izvoznim tržištima. Stoga je izvoz u prvom tromjesečju ove godine pao za 2,6 posto, a Švicarska je, po svemu sudeći, ušla u recesiju. Naime, u prvom kvartalu ove godine švicarski BDP je pao za 0,2 posto, a svi podaci govore da je minus zabilježen i u drugom kvartalu.

Time je Švicarska ušla u tehničku recesiju koja je po definiciji određena kada BDP uzastopno padne dva kvartala. Podsjetimo, švicarski guverner Tomas Džordan objavio je sredinom januara ove godine da više neće braniti kurs franka u odnosu na euro – godinama je SNV držala odnos euro – franak 1,2:1.

Posljedice prejakog franka odrazile su se na pad švicarske privrede koje je zbog poskupjelih proizvoda postala manje konkurentna. Sada je novi uzlet franku dala i grčka kriza. Naime, bogatiji Grci u posljednje vrijeme su svoje milione eura pohranili u Švicarskoj, što je smanjilo vrijednost eura i dodatno ojačalo franak.

Iz švicarske industrije upozoravaju da je jak franak ugrozio 30.000 radnih mjesta, a Švicarska narodna banka u prvih šest mjeseci zbog prejake valute izgubila 50,1 milijardu franaka (47,4 milijardi eura). Čini se da je sazrelo vrijeme za novu intervenciju za slabljenje franka, prenio je Kurir.

– Ako bude potrebno zbog novčano-političke situacije, spremni smo da intervenišemo. Jasan signal za to dali smo poslije objave referenduma u Grčkoj, kada smo zabilježili sve veće prilive u sigurnu luku za novac – švicarski franak – rekao je Fric Curbrig, potpredsjednik direktorijuma Švicarske narodne banke, u razgovoru za list “Finanz und Wirtschaft”.

U kriznim situacijama ljudi se tradicionalno okreću zlatu, dolaru i ponajviše švicarskoj valuti. Investitori su u posljednje vrijeme okrenuli leđa zlatu tako da je ono na sve manjoj cijeni, a ulaganja u dolar i franak i dalje rastu.

Posljedica toga je da je franak “jako precijenjen”. Vlada je fiksirala kurs franka za dužnike, ali samo na godinu dana i ta mjera istječe u februaru. Do tada spas za dužnike može biti samo slabljenje franka kroz intervenciju narodne banke. Tome u prilog idu i parlamentarni izbori, koji su raspisani za 18. oktobar ove godine.

Precijenjeni kurs franka koji ugrožava privredu bit će glavna predizborna tema.

(DEPO )