Za traženje nestalih iz Srebrenice Holandija donirala 1,5 miliona eura

Holandija je donirala 1,5 miliona eura, kako bi se BiH pomoglo da pronađe nestale iz Srebrenice, od kojih je gotovo  90% identificirano. Još se 1.000 osoba iz Srebrenice vodi kao nestale.

Kraljevina Holandija donirala je 1,5 miliona eura kao nastavak pomoći naporima Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) u nastojanju da vlastima na Bosne i Hercegovine pomogne u traganju za nestalim iz Srebrenice.

Donacija će omogućiti ICMP-u da nastavi pružati pomoć u traženju i identifikaciji osoba koje su zadnji put viđene u julu 1995. godine, u i oko Srebrenice.

ICMP je osnovan 1996. godine na samitu G-7, prvobitno kako bi uspostavio saradnju vlada u regionu bivše Jugoslavije u pronalasku nestalih osoba iz konflikata tokom 90-tih. Tada je oko 140.000 osoba ubijeno, a 40.000 osoba vode se kao nestale.

Od tog broja, 30.000 osoba se vode kao nestale iz konflikta u BiH, uključujući i oko 8.000 osoba nestalih u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, što je jedini priznati genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.

U saradnji s vladama regiona i porodicama nestalih osoba, kao i saradnji s međunarodnom zajednicom, ICMP je pomogao u pronalasku više od 70 posto od ukupnog broja nestalih osoba u BiH, i gotovo 90 posto nestalih iz Srebrenice.

Tako veliki broj pronađenih i identifikovanih nestalih osoba, kao posljedica rata i kršenja ljudskih prava, nikada ranije nije zabilježen. S obzirom na to da je većina nestalih osoba pronađena, postalo je izuzetno teško pronaći preostalih 12.000 nestalih osoba iz regiona, uključujući i oko 1.000 nestalih osoba sa područja Srebrenice.

Zadnja skrivena grobnica ekshumirana je 2009. godine, uprkos velikim naporima u pronalasku novih lokacija.

U okviru ovog projekta koji je finansirala Holandija, ICMP će pomoći vlastima BiH da uvećaju napore u lociranju preostalih grobnica primjenom različitih metoda, kao što je prediktivno modeliranje, metoda koja analizira namjere izvršitelja u vezi odlaganja posmrtnih ostataka, preispitivanje grobnih mjesta kako bi se pomoglo u otkrivanju premještanja žrtava, analiza DNK veza između primarnih i sekundarnih grobnica te analiza snimaka iz vazduha s ciljem određivanja visoko prioritetnih mikro-lokacija za buduću obradu i eventualno iskopavanje.

Ove aktivnosti mogu povećati naučnu egzaktnost u lociranju grobnica, te u isto vrijeme pomoći da se zaustave špekulacije i glasine isključujući na taj način lokacije gdje nema grobnica.

Imajući u vidu pokušaje počinioca da sakriju tijela osoba ubijenih u julu 1995. godine, premještanjem iz primarnih masovnih grobnica u više sekundarnih, napori u traženju i identifikaciji žrtava iz Srebrenice, bili su jedan od najizazovnijih poduhvata koji je zahtijevao veliki napor i posvećenost u post ratnom periodu.

Odluka ICMP-a da koristi DNK-a metodu identifikacije žrtava bila je presudna, te je rezultirala u identifikaciji gotovo 90 posto slučajeva. Ove osobe nikada ne bi bile identifikovane bez DNK analize. Pomoć Holandije ICMP-u traje još od 1998. godine, a većinom je fokusirana na Srebrenicu, te je ključni faktor za uspjeh u ovom procesu.

– Nastavak pomoći holandske vlade je glavni doprinos u osiguranju da ni jedan kamen ostane ne prevnut u naporima da se lociraju skrivene grobnice. Na kraju, ovo nije pitanje broja identifikacija, ovo je pitanje da se učini sve što je moguće u pronalasku preostalih nestalih osoba – kazao je šef ICMP-ovog programa za zapadni Balkan Matthew Holliday.

Holandski ambasador u BiH Jurriaan Kraak podsjetio je da i nakon 20 godina neke porodice sa područja Srebrenice još uvijek čekaju da sahrane svoje voljene i poručio da su stoga odlučili ići dalje i podržati ICMP-eve napore u pronalasku nestalih osoba sa ovog područja, saopćeno je iz ICMP-a.

(BHRT)