Milionska imovina BiH propada u Hrvatskoj i Srbiji

Posebno zabrinjava i činjenica da na sjednici Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i dopredsjedavjući Vijeća ministara Denisa Zvizdića, a u čijem je ministarsvu i Ured za sukcesije nije upoznao ostatak Vijeća ministara na vrijednu imovinu naše zemlje.

Bosna i Hercegovina bi do sredine naredne godine trebala postati vlasnik novih objekata ambasada koje će kupiti u glavnim gradovima Srbije i Hrvatske za što je predviđeno po 900.000 eura, a Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova BiH, donijelo Odluku o izmjenama Odluke o formiranju Komisije za kupovinu objekata za smještaj diplomatsko-konzularnih predstavništava Bosne i Hercegovine u Beogradu i Zagrebu, piše novinska agencija Patria.

Dakle, sada je jasno da će 3,6 miliona KM građana BiH otići u susjedne zemlje, a da pri tome niko nije razmislio o vrijednoj imovini koja se nalazi u Srbiji i Hrvatskoj, a u vlasništvu je BiH. Upravo iz tog razloga mnogi stručnjaci u BiH vjeruju da iza ove namjere kupovine zgrada u Zagrebu i Beogradu se krije loša namjera vladajuće strukture.

Posebno zabrinjava i činjenica da na sjednici Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i dopredsjedavjući Vijeća ministara Denisa Zvizdića, a u čijem je ministarsvu i Ured za sukcesije nije upoznao ostatak Vijeća ministara na vrijednu imovinu naše zemlje.

Ekspert za državnu imovinu BiH Muharem Cero u razgovoru za novinsku agenciju Patria kazao je da se mogla osigurati nenovčana mogućnost osiguranja smještaja zgrada ambasada BiH u Zagrebu i Beogradu.

– Druge mogućnosti, osim trošenja tolike sume novca je postojalo. Mirovoog adak orpn o Hrvtaskoj imamo primjer rezidencijalnog objekta na Trpnju, a za koji je bio zainteresiarn Zagrebački kaptol, koji je nudio da u zamjenu za taj objekat osigura smješaj Amabasada BiH u Hrvatskoj, ali nekiez mikspemrve migurd mljama – istakao je Cero.

Osim ovoga postojala su i druga rješenja, ali Vijeće ministara to nije ni razmotrilo. Kada govorimo o Srbiji tamo se nalazi vrijedna imovina iz pasivnog pobilansa BiH, a kao primjer za moguće rješenje mogla se uzeti Vila Jelen u centru srbijanske prijestolnice.

– Vila Jelen je u vlasništvu Agrokomerca kao npr. i veliki tržni centar na Pančevačkoj petlji, i ti objekti su mogli ići u zamjenu. Novac koji je namjenjen za kupovinu tih zgrada mogao se utrošiti u ulaganje posrnulih giganata, a koji su vlasnici te vrijedne imovine. Znamo da radnici goidnama ne mogu uvezati staž i da imaju durgih sto problema. Siguran sam da bi im 1,8 miliona dobro došao – kaže Cero, koji se pribojava i da nova vlas koja se formira teži ka oživljavanju dijela tvz. Prudskog sporazuma o tome da se državna imovina dijeli po entitetskim osnovama.

Također, Cero se nada da će ovakva odluka Vijeća ministara biti i parlamentarne diskusije. Inače, od potpisivanja Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije prošlo je 14 godina, a Bosni i Hercegovini nije vraćen ni djelić njene imovine.

U isto vrijeme ostale bivše republike Jugoslavije vratile su skoro svu svoju imovinu koju se posjedovali u BiH, a još nisu vratili bh. imovinu koja se procjenjuje na 500 miliona eura.

Prema Ugovoru o sukcesiji, BiH je vratila imovinu firmi bivših republika, a svoju sada potražuje na sudovima.

(NAP/RTV7)