Da li ste ikada osjetili “solastalgiju”?

Osjećate se nelagodno zbog toga što se prirodno okruženje oko vas mijenja na gore? Ovo je onda riječ za vas.

Na svakih par mjeseci, Oxford Dictionaries dodaje nove riječi u internet vokabular, pa su tako najnoviji “izumi” reči poput “hangry” (bijes koji nastaje usljed gladi) ili “manspreading” (sjedenje sa raširenim nogama).

U međuvremenu, istraživači stvaraju nove riječi koje vjerovatno nikada neće dospjeti u popularne rječnike, ali bi možda trebalo.

Tako je filozof Glen Albreht osmislio riječ “solastalgia”, koja je mješavina riječi “solace” (utjeha) i “nostalgia” (nostalgija), a koristi se ne samo u akademskom smislu, već i u okviru kliničke psihologije i zdravstvenih pitanja.

Ova riječ opisuje osjećaj žalosti ili zabrinutosti zbog prirodnih promjena koje utiču na naše domove, objasnio je Albreht. Dok je radio na Univerzitetu u Njukastlu, ljudi su ga kontaktirali zbog zabrinutosti oko rudnika uglja i zagađenja koje se šire iz električne centrale.

“Ljudi bi me zvali sa molbama da im pomognem u njihovim akcijama. Zabrinutost zbog prijetnji njihovom identitetu i dobrostanju je bila vidljiva. Solastalgija je osjećaj ugrožavanja prirodnog osjećaja vašeg mjesta”, rekao je ovaj filozof.

Ističe da je solastalgija u vezi sa nemirom koji osjećamo u neprijateljskim okruženjima koje je osoba nemoćna da promjeni ili uradi nešto povodom toga.

Džastin Loson sa Univerziteta u Melburnu objašnjava solastalgiju uz pomoć pjesme “No more walks in the wood” od kultnog benda The Eagles i smatra da ona može pomoći ljudima da ovo osjete.

“Riječ je o redefinisanju naših emotivnih odgovora kada se predjeli mijenjaju tokom našeg životnog vijeka”, istakao je Loson.

Ove promjene prirodnog okruženja mogu nastati prirodnim putem ili biti indukovane od strane ljudi.

Solastalgija nije samo “puka” riječ. Sri Varsini, istaživač na Univerzitetu u Australiji, prati pojave solastalgije u zemljama u razvoju poput Indonezije, gdje se ljudi često susreću sa prirodnim katastrofama poput erupcija vulkana, koje im odnesu domove, usjeve i stoku. Taj neprestani strah života u opasnim područjima, izaziva čovjekov osjećaj pripadnosti nekom mjestu i identitet, koji ne može dovoljno da se oformi, a to sve može dovesti do depresije. Urbanizacija je dodatni dio promjene nastale ljudskom “rukom”.

Ipak, uprkos značenju, čovjek koji je osmislio solastalgiju ne očajava.

“Ja sam optimistična osoba i radim mnoge stvari kako bih obrnuo nalet urbanizacije i razvoja koji će stvoriti nove klimatske promjene i samim tim, još solastalgije”, zaključio je Albreht.

(Mondo.rs)