RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Sol (NaCl) je neizostavan dodatak mnogim jelima. Osim što je najrasprostranjeniji pojačavač okusa, sol ima i važnu funkciju u regulisanju krvnog pritiska, stvaranju i prijenosu električnih impulsa u živcima i mišićima, te aktivnom prenošenju molekula kroz staničnu membranu.
– Natrijev hlorid esencijalni je dio pravilne prehrane, ali samo kada se unosi u preporučenim količinama – kaže Aleksandra Malešević, mag. nutricionizma, te ističe kako Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje unos do 5 g soli na dan, što je jedna čajna kašičica, pri čemu se količine trebaju dodatno prilagoditi dobi djeteta.
Poražavajuća je statistika da Hrvati svakodnevno unose više nego dvostruko, tj. u prosjeku čak 11,6 g soli dnevno.
S obzirom na to da je prekomjerni unos soli u direktnoj korelaciji s povišenim krvnim pritiskom, Ministarstvo zdravlja je lani donijelo Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2019. godine.
O neinformisanosti djece o važnosti umjerenog unosa soli svjedoči i nacionalno istraživanje provedeno u sklopu projekta “Vrtim zdravi fim” na više od 3000 učenika sedmih razreda osnovnih škola u Hrvatskoj. Na pitanje kolika je količina maksimalno dopuštenog dnevnog unosa soli u danu, četvrtina učenika odgovorila je – jedna velika kašika, što je dvaput više od preporučene količine.
Prehrambene navike stiču se u djetinjstvu te bi roditelji prilikom planiranja obroka trebali znati da za razliku od prirodnih namirnica poput voća, povrća, mesa, mlijeka i jogurta, koje sadrže malo natrija, prerađena hrana ima znatno više ovog mikronutrijenta.
Stoga prilikom odabira namirnica treba obratiti pažnju na količinu soli istaknutu na deklaraciji. Nutricionistica ističe da su hljeb i pekarski proizvodi vodeće namirnice po sadržaju soli, pa tako 100 g hljeba sadrži 1,27 0,40 g natrijevog hlorida, što predstavlja više od 1/3 preporučenog unosa u samo 100 g hljeba.
Postojeće prehrambene navike treba mijenjati postupnim smanjivanjem soli u obrocima, pa će se nakon nekog vremena okusni pupoljci naviknuti na smanjeni sadržaj soli bez osjećaja da smo napravili drastičnu razliku.
S druge strane, naglo mijenjanje sadržaja soli u jelima dovest će do kontraefekta jer će obroci naglo postati ‘neukusni’.
Smanjenje soli možemo učiniti neprimjetnim i primjenom začinskog bilja u pripremi obroka, što može biti jako dobra zamjena za sol.
Pomaže u borbi protiv infekcija
Sol, ozloglašena po svom utjecaju na zdravlje, pomaže u borbi protiv infekcija, pokazalo je novo istraživanje.
Unos više soli u organizam može pomoći tijelu da se izbori s infekcijama, pokazalo je novo istraživanje koje će potpiriti raspravu o dobrim i lošim stranama soli koja unesena u prevelikim količinama izaziva povećanje pritiska i slijedom toga povećani rizik srčanog i moždanog udara.
Sol je važna za metabolizam odnosno, ravnotežu tekućina u tijelu, formiranje kostiju, živčani sustav i probavu, a prema njemačkim i američkim znanstvenicima i za imunološki sustav.
Već je ranije poznato da organizam višak soli skladišti u koži a znanstvenici su utvrdili da se ioni natrija nakupljaju na mjestu kožnih infekcija izazvanih bakterijama kod ljudi i miševa.
Znanstvenici su, prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Cell Metabolism, pokazali na miševima da sol jača imuni odgovor.
“Skladišta soli omogućavaju koži da se obrani od mikroba”, kaže voditelj istraživanja Jonathan Jantsch s instituta za kliničku mikrobiologiju sveučilišta Regensburg.
Sol aktivira imunosne stanice markofage koji ubijaju uzročnike zaraze.
To otkriće ne treba koristiti kao izliku za povećanu konzumaciju soli, kaže Jantsch.
“Oni koji unose previše soli i dalje su izloženi riziku razvoja kardiovaskularnih poremećaja”, dodaje.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje unos do pet miligrama soli dnevno i ističe da smanjeni unos soli smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara.
Danas ljudi prosječno unose 10 miligrama soli dnevno.
(Slobodnadalmacija.hr)
