Osjećate li se usamljeno? Saznajte šta samoća čini vašem mozgu

Prije nekoliko dana je objavljena vijest kako je 95-godišnji par pozvao Hitnu pomoć jer su željeli s nekim da pričaju. Prije toga je jedan penzioner nazvao radio BBC te im rekao kako mu nedostaje njegova supruga, a zapanjujuće statistike u Velikoj Britaniji pokazuju kako milion starijih ljudi često provede cijeli mjesec dana ne pričajući ni s kim.

Sada su istraživači pokazali kako usamljenost može imati fizički udar na mozak.

Ta studija o samoći je objavljena u magazinu Cortex, a vodili su je istraživači Stephanie i John Cacioppo koji su u braku, a koji su stručnjaci u psihologiji i neuronauci usamljenosti.

Došli su do zaključka da se mozak usamljenih ljudi razlikuje od onih koji to nisu.

Usamljeni ljudi su ustvari više na oprezu zbog moguće opasnosti od stranaca jer njihov mozak postaje više aktivan u društvenim situacijama.

Časopis Psychology Today je izvijestio da kada se osjećamo društveno izoliranim, naš nervni sistem se automatski prebacuje u “stanje samoočuvanja” koje nas čini više okrutnim i odbrambeno nastrojenimpa čak i ako nema stvarne prijetnje.

Istraživači su to otkrili na osnovu “upitnika samoće” na 38 “veoma usamljenih” ljudi i 32 onih “koji se nisu osjećali usamljeno”.

Oni su definisali usamljenost kao subjektivan osjećaj izoliranosti, ispred faktora brojnosti prijatelja ili rodbine.

Istraživači su koristili elektrode na glavama ispitanika kako bi zabilježili moždane valove, a tokom ispitivanja su koristili riječi poput “pripadati”, “zabava”, “samoća”, “radost” i “tuga” – koje su trebali označiti kao “društven / pozitivan”, “društven / negativan”, “nedruštven / pozitivan” i “nedruštven / negativan” kako bi vidjeli različite načine na koje su odgovarali.

Otkrili su da je mozak usamljenih ljudi juslovljen za podešavanje na društvene prijetnje brže nego što se smatra “normalnim”.

“Naš evolucijski model efekata društvene izolacije (usamljenosti) na mozak ukazuje na to da usamljenost promoviše kratkoročno samoočuvanje, uključujući i povećanje opreznosti za društvene prijetnje”, napisali su u studiji.

Također su otkrili da iako je test dizajniran da bude brz i reaktivan, kako bi ljudima dali vremena da razmisle o odgovorima, usamljeni ljudi su odabrali društveno opasne riječi poput “neprijateljski” i “povraćotina”. Kazali su da to ukazuje da su usamljeni ljudi podsvjesno u potrazi za negativnosti.

(N1)