Hrvatska pred ustavnom krizom

Dvadeset i osam dana nakon izbora u Hrvatskoj, još je neizvjesno ko će sastaviti Vladu. Sabor nije konstituiran jer se zastupnici nisu mogli dogovoriti ko će biti predsjednik tog tijela, a sve je bliže i potencijalna ustavna kriza koju bi upravo saborski zastupnici trebali spriječiti.

Posljednjih skoro pet godina hrvatski Ustavni sud radi u nepotpunom sazivu, a uskoro mu prijeti gubitak kvoruma, jer nema dogovora o novim sucima.

Ustavni sud je institucija koja između ostalog osigurava poštivanje Ustava, rješava ustavne tužbe, ocjenjuje zakonitost propisa, a pred njezinim sucima priseže i predsjednica Republike.

Mora imati devet sudaca

No, već  četiri godine, deset mjeseci i osamnaest dana – ovaj sud radi u krnjem sastavu, s dvanaest umjesto trinaest sudaca.

Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, objašnjava: „Nije nužno da uvijek bude trinaest sudaca. I na toj osnovi je Ustavni sud do sada i funkcionirao. Dakle, ovisno o određenom tipu predmeta treba vidjeti koliko sudaca je na raspolaganju i da li se može postići ta većina koja je nužna za razrješenje tog konkretnog predmeta.”

Da bi se mogli rješavati svi predmeti iz djelokruga Ustavnog suda, on mora imati devet sudaca. A u slijedećim mjesecima moglo bi ih ostati samo šest.

Naime, još početkom 2011. mandat je istekao sutkinji Nevenki Šerhorst. Ljetos i sucu Davoru Krapcu, a u ponedjeljak istječe za još pet sudaca uključujući i predsjednicu Suda Jasnu Omejec i njezinu zamjenicu.

Postoji zakonska mogućnost da im se mandati produlje za šest mjeseci, pa tako Krapac može djelovati do januara,  a ostalih pet sudaca do juna 2016. godine.

Na potezu je – već gotovo pet godina – Sabor, koji nove suce bira dvotrećinskom većinom. Ili bi to barem trebao činiti.

(Al Jazeera Balkans)

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*