RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Još nekoliko dana je ostalo do kraja godine kada ističe rok po kojem se RTV taksa plaćala uz račun za fiksnu telefoniju. Rok ističe, a novog rješenja nema. U godini kada se proslavlja 70 godina radija, Javni RTV BiH servis preživljava najveću krizu od svog nastanka.
Iako ima minimalnu penziju Mladen Ivančević je redovni platiša radio-televizijske takse. Jedan je od rijetkih građana koje smo danas upjeli snimiti na šalteru RTV doma .
“Ja bih zamjerio svima koji ne plate, mora se platiti. Dođem ovde nekoliko puta godišnje pa platim. Oni koji imaju novac smatraju da je ovo malo, pa opet ne plate”, kaže Mladen.
RTV taksu danas plaćaju uglavnom penzioneri. Najmanje se plaća u Hercegovini, upozorava Emina Bukva, referentica za naplatu takse.
“Najviše je onih sa najmanjim primanjima. Najviše se plaća u Sarajevskom i Bosansko-podrinjskom kantonu, najmanje u Zapadnoj Hercegovini. Imamo na hiljade prijava prema sudu”, kaže Bukva.
U odnosu na posljednih pet godina, nenaplaćena RTV taksa premašila je 100 miliona maraka. Kada je 2005. godine usvojen Zakon o Javnom RTV servisu, razvoj je bio je baziran na ukupnom prihodu od 80 miliona maraka.
Na kraju ove godine ukupni prihodi teško će dostići 40 miliona što najbolje pokazuje drastičan pad prihoda. Kako navode u menadžmentu BHRT-a, RTRS do sada nije prebacio nijedan fening od takse koju su prikupili njihovi inkasanti, FTV to radi sa zakašnjenjem od godinu dana
Ovakvo stanje moglo bi uskoro postati gore jer krajem godine ističe ugovor po kojem se pretplata mogla platiti preko računa za fiksnu telefoniju kod dominantnih telekom operatera.
Zbog masovnog prelaska na kablovske operatere koji nude usluge telefonije, ni ovaj se model nije pokazao naročito uspješnim, što su nam svojim odgovorima potvrdili sami građani. Većina ih je priznala kako ne plaćaju pretplatu, neki nisu znali ni koliko ona iznosi.
Nekoliko je modela koje je predložila uprava javnih emitera kako bi se problem naplate riješio kao što je naplata putem računa za električnu energiju. No vlast je za sada bez odgovora. U RS je zatražen poseban porez na plate na audio i vizuelne prijemnike, no malo je vjerovatno da će dobiti potrebnu većinu.
“Naplata putem računa za eleketričnu energiju u Sloveniji se pripremala tri godine. To podrazumijeva ozbiljnu analizu. Što se tiče prijedloga u RS-u, mislim da to ima čak i više slabosti ja lično ne mislim da je još jedan namet na dohodak rješenje. Mi smo tražili od Vijeća ministara da inicira rješenje, no nisam siguran da se nešto može uraditi do Nove godine. Osim produženja naplate putem telekoma bilo što novo je teško očekivati”, upozorava Momčilo Novaković, iz parlamentarne Komisije za promet i komunikacije.
Javni servis ogledalo je podijeljenog bh. društva prema etničkim, pa i političkim interesima, zbog čega taksa nije tehničko već političko pitanje.
Dok srbijanski premijer Aleksandar Vučić javno građane poziva da plaćaju pretplatu, u BiH političari su nezainteresirani finansijskim stanjem ili pak poput Borjane Krišto (HDZ) traže da se ne plaća pretplata dok se ne uspostavi kanal na hrvatskom jeziku.
A dok su zaposlenici u svemu kolateralna šteta, u jednom od dva sindikata koji djeluju u u okviru sistema, poručuju- dio odgovornosti snosi uprava.
“Mi smo postali u nekom smislu kantonalni radio jer nemamo novca za putovanja, reducirali smo dopisničku mrežu. Plate su do sada bile redovne, no doprinosi se ne uplaćuju i svi se plaše naredne godine. Kada smo u martu protestirali tražili smo od uprave da smanji administraciju. Otkazi su dali ljudima koji nemaju stalne ugovore, ali to su ljudi iz programa kojima se godinama obećavalo ugovor, pa im se produži po tri mjeseca, dvije godine, pa ponovo prekine. Umjesto njih zapošljavali su se ljudi u administraciji i tamo još uvijek rade. Od 850 zaposlenih svega 200 ih je u programu”, kaže novinar na BH Radiju 1 i sindikalni predstavnik Željko Bajić.
U godini kada se proslavlja 70 godina radija, Javni RTV servis preživljava najveću krizu od svog nastanka. Kako dalje, za sada konačnog odgovora nema.
(N1)
