Javni servisi u BiH ostaju bez prihoda: Od Nove godine nema plaćanja RTV takse

Od 1. januara naredne godine, ako se u međuvremenu ne dogodi neko čudo, niko u BiH neće plaćati RTV taksu. Razlog je jednostavan – građani neće dobijati račune. Kako sada stvari stoje, 31. decembra ističe zakonski rok do kada će telekom operateri na svoje račune uvrštavati i naplatu RTV takse. Od prvog dana 2016. godine to neće biti slučaj.

-Za sada nije dogovoren nastavak naplate putem telekom operatera, mada su razgovori još uvijek u toku, a istovremeno nije utvrđen neki novi model naplate – kazao je za Faktor sekretar Upravnog odbora BHRT-a Emir Habul.

Umjesto da imaju novi način naplate, tri emitera, BHRT, FTV i RTRS se sada uzdaju u dobru volju telekom operatera da će ponovo prihvatiti produženje važećeg modela za još šest mjeseci. Međutim, predsjednik UO BHRT-a Esad Gotovuša za Faktor kaže kako vrijeme ističe, a odgovora još nema.

-Mi smo prijedlog o naplati RTV takse uz račune za utrošenu električnu energiju uputili Državnom parlamentu u aprilu ove godine. Iz Doma naroda je tek sa jedne od posljednjih sjednica, prije oko dva mjeseca, upućen zahtjev Vijeću ministara da sačini zakonske izmjene, ali to još uvijek nije urađeno – istakao je Gotovuša.

Prebacivanje odgovornosti

Najodgovorniji u lancu rješavanja ovog problema, a to su upravni odbori tri emitera, Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara nisu uradili svoj dio posla. Svi oni krivicu za nastalu situaciju prebacuje na preostale aktere ove priče.

Prema riječima predsjedavajućeg Komisije za promet i komunikacije Zastupničkog doma PS BiH Momčila Novakovića, Parlament ne snosi odgovornost za nastalu situaciju.

– Najodgovorniji za nerješavanje problema su upravni odbori i menadžmenti emitera, kao i Vijeće ministara. Da su oni pripremili izmjene zakona kojima bi bio definisan novi model naplate, članovi Parlamenta bi ih usvojili – kazao je Novaković.

Očekivano, ni ministar prometa i komunikacija BiH Slavko Matanović ne želi preuzeti barem dio odgovornosti.

-Jedini odgovorni su upravljačke strukture emitera, odnosno upravni odbori i menadžmenti. Oni su mogli i trebali sklopiti ugovore sa elektroprivredama o naplati RTV takse putem računa za struju, jer im to dozvoljavaju sadašnja zakonska rješenja – istakao je Matanović.

S druge strane, Esad Gotovuša tvrdi da su upravni odbori emitera kontaktirali elektroprivrede u BiH, ali da su se i u tim kompanijama mijenjale upravljačke strukture, što je usporilo ove razgovore.

Ono što je činjenica je da iz godine u godinu pada stopa naplate RTV takse. Kao najvažniji razlog navodi se to što fiksni telefoni „izlaze iz mode“. Ako se od 1. januara 2016. godine i taj model naplate stavi izvan snage, onda je jasno da se će se javni servisi naći pred potpunim kolapsom.

– Od 2009. godine konstantno opada broj naših pretplatnika. Mi smo čak predlagali i da se RTV taksa uvrsti u porezni sistem i da se naplaćuje putem poreza, ali je preovladalo mišljenje da se naplata vrši putem elektroprivreda – izjavio je predsjednik UO RTRS-a Slobodan Bošković, dodajući da ovaj dio javnog servisa ima veću naplatu taksi od FTV-a.

Konobari i kuhari

Sekretar UO BHRT-a Emir Habul tvrdi, pak, da je nivo naplate po entitetima manje-više jednak i da iznosi oko 50 posto.

– Godišnje se na ime RTV takse putem telekom operatera naplati između 33 i 35 miliona maraka. Iznosi koje na zajednički račun uplaćuju entitetski emiteri su skoro pa jednaki. Osim toga, entitetski emiteri, koji su prema Zakonu zaduženi za naplatu takse, putem svojih inkasatorskih službi naplate po četiri do pet miliona maraka, ali ta sredstva zadržavaju za sebe, iako bi i njih trebali uplaćivati na zajednički račun – kazao je Habul, napomenuvši da ne postoji precizna evidencija o broju pretplatnika.

Esad Gotovuša nam je pojasnio da u BiH postoji oko 700.000 obveznika RTV takse, ali da je plaća tek njih oko 400.000. Zbog toga je dug po osnovu neplaćene pretplate u posljednjih šest godina narastao na 120 miliona maraka.

Jedna od mogućnosti za povećanje efikasnosti naplate RTV takse je i vraćanje predratnog načina naplate, kada su inkasanti išli od vrata do vrata i naplaćivali pretplatu.

– Ovakav oblik je znatno skuplji od naplate putem telekom operatera ili elektroprivreda, jer bi morali plaćati inkasante koji bi obavljali ovaj posao – kazao je Gotovuša.

Međutim, s njegovim mišljenjem se ne slaže predsjedavajući Komisije za promet i komunikacije Zastupničkog doma BiH, Momčilo Novaković.

– Koliko ja znam, u sva tri emitera je zaposlen veliki broj ljudi koji nemaju mnogo veze sa televizijom ili radijom, poput kuhara, konobara i slično. Oni bi se mogli prebaciti u službu naplate – napomenuo je Novaković.

Gotovuša, s druge strane, tvrdi da trenutni broj ljudi, a samo na BHRT-u ih je oko 850, nije prevelik, jer ova televizija osim proizvodnje vlastitog programa, tehničke usluge daje i FTV-u.

Njegovo mišljenje ne dijeli i predsjednik UO FTV-a Goran Samardžić.

– Kao i u svakoj javnoj službi, i u javnim emiterima vrvi od viška ljudi. Međutim, njihovo eventualno otpuštanje bi izazvalo socijalne probleme. Jednostavnije bi nam bilo donijeti odluku da svima smanjimo plaće nego da nekoga otpustimo – tvrdi Samardžić.

Prema njegovim riječima, FTV živi od marketinga i da nema tog izvora prihoda ne bi mogli isplaćivati ni plaće.

Sve bi bilo bolje da se zakon poštuje

Prema riječima Esada Gotovuše, veliki problem u funkcionisanju BHRT-a je i nepoštivanje postojećih zakona iz oblasti javnih servisa.

– Ovim zakonima se, između ostalog, reguliše i raspodjela prihoda, prema kojima BHRT dobija 50 posto, a entitetski emiteri po četvrtinu ukupnog iznosa. Međutim, to se već odavno ne poštuje – kazao je Gotovuša.

Sve je, kako nam je rekao, krenulo od Zakona o FTV-u, koji nije bio u skladu sa državnim zakonima iz ove oblasti. Nakon toga i RS donosi izmjene zakona koje odstupaju od rješenja na državnom nivou.

Cijeli sistem pred kolapsom

Predstavnica OSCE-a za slobodu medija Dunja Mijatović oštro upozorava na moguće posljedice nerješavanja problema naplate RTV takse.

– Od januara iduće godine neće biti sistema za naplatu sredstava potrebnih za funkcionisanje sistema što je naročito zabrinjavajuće. Ovo, zajedno sa činjenicom da pravni okvir za javne servise nije implementiran, dovelo je do situacije koja može rezultirati kolapsom cjelokupnog sistema – upozorila je Mijatović.

(Faktor.ba)

•