TE Tuzla najmanje loša među najlošijima

Termoelektrana Ugljevik je najveći zagađivač sumpor-dioksidom (SO2) na zapadnom Balkanu, a među deset najvećih zagađivača se nalazi i TE Kakanj, navodi se u izvještaju koji je uradio Savez za zdravlje i prirodnu sredinu (HEAL).

U izvještaju se kaže da se na zapadnom Balkanu nalazi sedam od deset elektrana na ugalj koje su najveći zagađivači u Evropi, te da zagađenje vazduha iz elektrana na ugalj na zapadnom Balkanu košta zdravstvene sisteme u regionu i EU do 8,5 milijardi evra godišnje. Dim iz termoelektrana doprinosi zagađenju vazduha koje se povezuje s visokom stopom prijevremenih smrti, hroničnim bolestima pluća i srca i astmom.

Evropski lideri, poručuli su stručnjaci, treba da podrže zemlje regiona da manje koriste ugalj kao energent kako bi unaprijedile zdravlje populacije i borile se protiv klimatskih promjena.

Izvještaj “Neplaćeni račun za zdravstvo – Kako smo bolesni zbog elektrana na ugalj na zapadnom Balkanu” HEAL-a obuhvatio je Srbiju, Kosovo, BiH, Makedoniju i Crnu Goru. Albanija je isključena, jer nema nijednu elektranu na ugalj.

Cijena zagađenja iz elektrana na ugalj na zapadnom Balkanu izračunata je na osnovu troškova direktno povezanih sa zagađenjem vazduha, uključujući prijevremene smrti, bolničko liječenje respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, nove slučajeve hroničnog bronhitisa, korišćenje lijekova i izgubljene radne dane zbog bolesti.

Najveći zagađivač sumpor-dioksidom (SO2) na zapadnom Balkanu je Termoelektrana Ugljevik u BiH koja ispušta 154.385 tona SO2. Slijede dvije elektrane u Srbiji – Nikola Tesla B sa 93.200 tona SO2 i Kostolac B sa 89.100 tona, pokazuju podaci navedeni u izvještaju.

Među deset najvećih evropskih emitera SO2 su i elektrane Kakanj iz BiH sa 73.123 tone, Bitolj iz Makedonije sa 66.892 tone, Kostolac A iz Srbije sa 51.700 tona i Tuzla iz BiH sa 51.644 tone. Preostala tri mjesta na listi drže elektrane iz Grčke, Poljske i Bugarske.

Takođe se šest od deset najvećih emitera finih čestica (PM 2,5) u Evropi nalazi na zapadnom Balkanu, i to tri u Srbiji.

U regionu je i jedan od deset najvećih emitera azotnih oksida (NOx) – Termoelektrana Nikola Tesla.

Trenutno je u pet zapadnobalkanskih zemalja 15 elektrana sa 35 blokova i instalisanim kapacitetom od 8,1 GW. Zaključno s novembrom 2015, u regionu su postojali planovi za 24 nova postrojenja za proizvodnju još 7,8 GW.

U izvještaju se upozorava da je zagađenje vazduha na zapadnom Balkanu do dva i po puta iznad nacionalnih limita za bezbjednost kvaliteta vazduha i daleko iznad preporučenog od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Kako se ocjenjuje, kombinacija zagađenja vazduha od uglja i onog iz industrije, saobraćaja i domaćinstava nepovoljno djeluje na zdravlje i prosperitet u zemljama regiona.

Stručnjaci HEAL kažu da njihov izvještaj ruši mit da je ugalj najjeftiniji energent i ističu da Evropska unija treba da ohrabri promjene u energetici zapadnog Balkana kroz značajno povećanje finansijske podrške za obnovljive izvore energije i štednju energije, npr. kroz pretpristupne programe.

Izvještaj je pokazao da veliki dio zagađenja iz elektrana na ugalj na zapadnom Balkanu vjetar širi evropskim regionima prelazeći granice. Zato, kako se ističe, kreatori politike u EU treba da daju doprinos zalaganjima za oštrije standarde kvaliteta vazduha i kontrolu vazduha na zapadnom Balkanu.

Garet Tankosić-Keli iz Fondacije “SEE Change Net” kaže da energetski modeli jasno ukazuju da bi “enormni potencijali za solarnu, energiju vjetra i biomasu u kombinaciji s većom energetskom efikasnošću vodili čistijim, pravednijim i efikasnijim energetskim sistemima u jugoistočnoj Evropi i to po istoj cijeni kao za ulaganja koja se trenutno planiraju u prljavi lignit”.

HEAL i “Change Network” se zalažu za izbacivanje uglja iz upotrebe u Evropi do 2040. s ciljem unapređenja zdravlja ljudi kroz čistiji vazduh i smanjenje emisije ugljenika koja izaziva promjene klime. Zato te organizacije traže od vlada, uključujući na zapadnom Balkanu, da zatvore postojeće elektrane na ugalj i ne grade nove.

(NN, EurActiv.rs/Nezavisne novine)

 

 

 

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti javno objavljena.Potrebna polja su obilježena *

*