RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Univerzitet u Tuzli organizuje Međunarodni simpozij o estetizaciji politike i politizaciji estetike. Taj skup bit će održan 2. aprila 2016. godine u amfiteatru A2 Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli (Ul. Tihomila Markovića, br.1), s početkom u 10:00 sati, a uz objavljenje knjige Rusmira Mahmutćehajića, Andrićevstvo: Protiv etike sjećanja.
Ova knjiga Rusmira Mahmutćehajića prvo je cjelovito istraživanje razvoja estetičkih postavki Ive Andrića radi posvećivanja antibosanskih politika podjele i poricanja društvene pluralnosti, te njenog stavljanja izvan svake rasprave. Profesor Mahmutćehajić u toj knjizi istražuje načine na koje je Ivo Andrić izložio sliku Bosne kojom je, kako se misli, izražena unutarnja i suštinska istina. Takva slika je u nacionalističkim vidicima prihvaćana zbiljnijom i od same Zbilje. Također istražuje kako i zašto su prvosvećenici književnih nacionalizama razvili kult Ive Andrića, stavljajući svaku raspravu o njegovoj politici pod estetički tabu, kao da je literarno umijeće isto što i moralna ispravnost i politička mudrost. Naposljetku, Mahmutćehajić pokazuje kako to tvori etiku sjećanja čiji je cilj zatiranje temeljnih moralnih i političkih istina.
Cilj ovog naučnog skupa je otvaranje akademske rasprave o estetiziranju politike i politiziranju estetike u okviru odnosa prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti kultura južnoslavenskih naroda, s naročitom usmjerenošću na kanonizirana i dogmatska korištenja pripovjedačkog djela Ive Andrića u nacionalističkim odnosima prema Bosni i njenoj društvenoj pluralnosti.
Tokom dvadesetog stoljeća sve političke ideologije i na njima građeni politički pokreti tragali su za načinima svog estetiziranja, ali i različitim načinima politiziranja estetika. U brojnim političkim i kulturnim pojavama ta nastojanja dobila su programske sadržaje s razornim posljedicama u individualnim svijestima, stavovima i ponašanjima, a naročito u kolektivnim sentimentalizmima i na njima osnovanim političkim pokretima. Ta je pojava istraživana u rijetkim filozofskim pothvatima dvadesetog vijeka, i to u obliku bavljenja učincima različitih oblika rasizma, orijentalizma, nacionalizma, fundamentalizma, komunizma i drugih ideologijskih tumačenja i oblikovanja političkih poredaka. Utjecaji tih primjena i njihovih tumačenja prisutni su u političkoj, kulturnoj i ekonomskoj zbilji južnoslavenskih društava i njihovih država, ali gotovo da uopće nisu istraživani kao bitan činitelj njihovih kultura političke netolerancije i podjele.
Oni su bitno svojstvo svih južnoslavenskih nacionalizama i njihovih transformacija u druge totalitarne svjetonazore i poretke, uključujući i komunizam. Preživjeli su u današnjim nacionalizmima. Možda su najizazovniji primjeri za to preovlađujuća tumačenja i nametanja fikcijskih pričanja u djelima Ive Andrića u okviru ideologijskih programa antibosanstva, odnosno sistematskog osporavanja mogućnosti pluralnih društava izvan nacijskih ideologija i njihovih simulakruma. Zato te ideologije i estetske programe, smatra organizator ovog naučnog skupa, valja strpljivo i razložno dovoditi u okvir akademske odgovornosti i pothvata dekonstruiranja kanoniziranih znanja o pluralnim društvima i politikama uvažavanja razlika i prava na njih kao presudnog preduvjeta društvene stabilnosti i štićenja ljudskog dostojanstva.
Ovaj naučni skup bit će organiziran oko dva tematska stola:
(1) Ideologijska korištenja književnog djela Ive Andrića kao slike bosanske zbilje; i
(2) Opća pitanja društvene pluralnosti te njenog priznanja i razvoja u okviru evropske budućnosti država Jugoistočne Evrope.
Očekuje se sudjelovanje trideset istraživača i pisaca iz zemlje i svijeta, saopćeno je iz Univerziteta u Tuzli.
(RTv7)
