Stjepan Mesić: Vraćam se u politiku

Nakon prijedloga o ukidanju trajnog prava na ured, Mesić kaže da ga tjeraju u aktuelnu politiku.
Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić najavio je povratak u aktivnu politiku, nakon što je hrvatska Vlada nedavno Saboru predložila da mu se od 1. maja “zbog trenutnih ekonomskih uslova” ukine trajno pravo na ured, ličnog vozača i službeno lično vozilo, dok bi mu na teret državnog budžeta i dalje ostalo pravo na fizičku zaštitu.

Ipak, taj prijedlog u utorak nije dobio potrebnu podršku saborskog Odbora za Ustav, budući da su četiri člana Odbora bila za taj prijedlog, a četiri protiv.

Na pitanje o ukidanju ureda i tome kako će dalje raditi, Mesić je rekao da misli kako se u ovom slučaju ne radi o ukidanju ureda jer vladajući nisu dobili informaciju o tome što on radi.

“Svaki mjesec moj ured daje informaciju koju mora dati o utrošku financijskih sredstava. Da je neko htio – Vlada, Sabor, bilo ko – dobio bi informaciju šta moj ured radi”, rekao je Mesić.

Kaže da se proteklih šest godina čuvao da se ne bavi politikom, no sada najavljuje povratak.

“Budući da me tjeraju u aktuelnu politiku, to neće biti angažiranje za mjesto gradonačelnika Zagreba, nego pravo angažiranje. Ja ću u svakom slučaju sada ući u politiku. Bio sam gradonačelnik i predsjednik vlade i parlamenta, i dva puta predsjednik države, zadnji predsjednik Jugoslavije, imam puno iskustva. Budući da postoje snage koje mene žele ponovno u politici, imat će me.”

Mesić je ranije kazao da odluka Vlade Hrvatske o ukidanju njegovog ureda dovoljno govori o onima koji su je donijeli.

Naveo je da je “kampanja dezinformacija oko toga Ureda, ne mojeg ureda, nego Ureda bivšeg Predsjednika – bila tako intenzivna da je vjerojatno dio građana ostavila u najmanju ruku u nedoumici”, pa je stoga odlučio obratiti se građanima.

Kazao je kako mu je oduzeto pravo na korištenje Ureda retroaktivnom primjenom zakona, što je u praksi pravno uređenih država iznimno rijetko i primjenjuje se samo u osobito iznimnim slučajevima.

A to, istaknuo je, govori dovoljno o Hrvatskoj kao o pravnoj državi te da “ma što Vlada o tome govorila, da je riječ samo i isključivo o osobnom obračunu sa mnom i o demagoškom potezu”.

Stjepan Mesić bio je zastupnik u Hrvatskom saboru u ‘60-im godinama prošlog stoljeća, a nakon toga je bio izvan politike sve do 1990. Tada je postao član Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a potom i hrvatski premijer.

Sabor Republike Hrvatske izabrao ga je potom za hrvatskog člana predsjedništva SFRJ pa je napustio premijersku dužnost i otišao u Beograd gdje je prvo postao potpredsjednik, a zatim 1991. i posljednji predsjednik predsjedništva SFR Jugoslavije.

Mesić je svojedobno napisao i knjigu pod naslovom “Kako sam rušio Jugoslaviju”, a iz Srbije su često stizale kritike da se hvali razbijanjem bivše zajedničke države.

No, potom je izdao još dva izdanja pod naslovima “Kako smo rušili Jugoslaviju” i “Kako su rušili Jugoslaviju”. Dio stručne javnosti tvrdio je kako je Mesić odlučio u tim izdanjima unijeti izmjene u opisivanju svoje uloge u tim vremenima i umanjiti je.

Iznio je i stavove da je najveći krivac za rat bio Slobodan Milošević, a odmah iza njega Franjo Tuđman koji je, po njemu, bio impresioniran Miloševićem.

Mesić je 1992. postao je predsjednik Sabora Republike Hrvatske, a već 1994. istupio je iz HDZ-a i osnovao novu stranku, Hrvatske nezavisne demokrate.

Kao razlog za istup navodio je protivljenje vladinoj politici prema Bosni i Hercegovini, optužujući Tuđmana da želi podijeliti BiH sa Slobodanom Miloševićem, prenosi AJB.

Međutim, njegov izlazak iz HDZ-a, tumačili su neki, poklopio se sa sukobima među frakcijama u HDZ-u i tzv. strujom Gojka Šuška. Mesić je tada također kritizirao i privatizaciju zbog, kako je govorio, pljačke i profiterstva.

Zajedno s većim dijelom svoje stranke 1997. prešao u Hrvatsku narodnu stranku (HNS), gdje je postao izvršni potpredsjednik stranke.

Kad je Franjo Tuđman umro u decembru 1999. godine, Mesić je u 2. krugu glasovanja na predsjedničkim izborima izabran za predsjednika Hrvatske u februaru 2000. godine, a ponovno je izabran za šefa države u januaru 2005.

(Vijesti.ba)