RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada ILO (International Labour Organization) obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” s naglaskom na prevenciju bolesti i povreda na radu. Svjetski sindikalni pokret 28. april također obilježava komemoracijom za sve žrtve profesionalnih bolesti i povreda na radu.
Međunarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju da svake godine na radu smrtno strada oko 2 miliona radnika, uz 260 miliona povreda na radu, te vrlo velikog broja slučajeva profesionalne bolesti.
Dan zaštite na radu se širom svijeta obilježava različitim događajima i akcijama.
Od 1996.godine se ovaj dan u 120 zemalja svijeta obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na poginule radnike pod motom „Sjetimo se mrtvih, borimo se za žive“. Poseban naglasak se stavlja na prevenciju bolesti i povreda na radu.
Povodom ovog dana, Međunarodna organizacija rada poziva vlasti, poslodavce, radnike, njihova udruženja i druge zainteresirane na suradnju kako bi se mogla razviti odgovarajuća nacionalna strategija koja će kvalitetno upravljati sigurnošću u radnim procesima i smanjenjem broja povreda na radu.
Što je povreda na radu? To je, prema zakonu, svaka povreda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim djelovanjem uzročno vezana za obavljanje poslova na kojima osoba radi.
Povrede na radu mogu biti prouzročene i naglim promjenama u položaju tijela. Njegovim iznenadnim trzajem, neprirodnim položajem pri radu, opterećenjem ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma. U ozljedu na radu spada i bolest koja je nastala kao posljedica nezgode ili neke više sile tijekom rada kao i povreda nastala na redovnom putu od stana do radnog mjesta i obratno.
Navedeni slučajevi, koji se smatraju povredama na radu, mnogo su širi od onih na koje se može utjecati kad se primjeni Pravilnik o zaštiti na radu. Nezgode se, nažalost, događaju, ali sigurnost i zaštita na radu uvijek moraju biti na prvome mjestu.
Propisi zaštite na radu uglavnom se odnose na sprečavanje slučajeva opisanih povreda na radu. Zato svaki poslodavac mora biti upoznat sa svim ostalim slučajevima, koji se tretiraju kao povreda na radu, kako bi zaposlenik ostvario i ostala svoja prava. Zaštita na radu utvrđuje propise, mjere, postupke i pravila, kako bi se stvorili sigurni radni uvjeti i spriječile nezgode na i profesionalne bolesti.
Nažalost, zna se da ne postoji apsolutno djelotvoran sistem preventivnih aktivnosti i mehanizama u području sigurnosti i zaštite zdravlja, a posljedice, prije svega, teško pogađaju ozlijeđene radnike i njihove obitelji, a zatim i zdravstvene i mirovinske fondove. Zaštita na radu je djelatnost od javnog interesa.
Poslodavci nisu još uvijek svjesni da su, osim za kvalitet proizvoda i rokove isporuke, odnosno za kvalitetu usluge, odgovorni i za sigurnost i zaštitu na radu. Moraju provoditi odgovarajuću – propisanu zaštitu zdravlja svih svojih zaposlenika. Istovremeno poslodavci se moraju zaštititi i okoliš. Zaštita na radu se provodi s ciljem da se radnicima osiguraju radni uvjeti bez opasnosti za život i zdravlje.
U području zaštite na radu, u koje se ubraja i zaštita od požara, zaštita zdravlja i zaštita okoliša, postoji niz propisanih obaveza uz koje se veže prekršajna, pa i krivična odgovornost.
Primjena sistema upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu je od ključne važnosti za smanjivanje nesreća, oboljenja i smrtnih slučajeva na radu. Sigurnost i zaštita na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Na svojim radnim mjestima radnici su svakodnevno izloženi raznim opasnostima i rizicima. Poslodavci i radnici trebaju se zajednički pridržavati mjera sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, te svakodnevno raditi na njihovom unapređivanju.
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu pozitivno utječe na motivaciju radnika, produktivnost rada, te ekonomski i socijalni razvoj društva. Prema principima Seulske deklaracije o sigurnosti i zdravlju na radu, koju su 29. lipnja 2008. godine potpisali predstavnici 46 zemalja i organizacija iz cijelog svijeta, pravo na sigurno i zdravo radno okruženje treba biti prepoznato kao osnovno ljudsko pravo.
Međunarodna organizacija rada svake godine ima za cilj smanjiti broj smrtnih povreda uzrokovanih radom, a obilježavanjem Svjetskog dana zaštite na radu nastoji se uticati na podizanje svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu. Zaštita na radu posebno dobija na značaju sa predajom aplikacije BiH za prijem u EU, gdje se sigurnosti radnika posvećuje daleko veća pozornost nego kod nas.
Sigurnost i zaštita na radu ne mogu se provoditi bez kvalitetne zaštitne opreme. Provedba zaštite na radu je obaveza poslodavca i zaposlenika.
Veliku pomoć u prilagodbi propisa u BiH poslodavcima će, uz nadležne organe, pružiti i informativna stranica (i na hrvatskom jeziku) -Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu – EU-OSHA (European Agency for Safety and Health at Work), koja je osnovana 1994. godine. Sjedište agencije se nalazi u Bilbaou (Španjolska). Cilj joj je postići da uvjeti na radnim mjestima u Europi budu sigurniji, zdraviji i produktivno poticajniji.
EU agencija prikuplja i analizira informacije pomoću kojih pridonosi poboljšanju stanja sigurnosti na radu i zdravlja u Europi. Istovremeno, EU-OSHA surađuje i sa brojnim organizacijama koje joj pomažu prikupljati i obraditi podatke te provesti istraživanja. Također vodi statističke podatke o nezgodama – povredama na radu, profesionalnim bolestima, te o troškovima koje prouzrokuju.
Profesionalne bolesti nastaju u neposrednoj vezi sa redovnim zanimanjem i nastaju pretežno češće nego u drugim zanimanjima ili ostaloj populaciji.
Neophodno je i razumno izbjegavati povrede, probleme i velike troškove. Pravilno primijenjena zaštitna oprema za zaštitu na radu i bolje osposobljavanje radnika, povećaće sigurnost na radu.
Tako će se, primjenjujući pravila i mjere zaštite na radu, sprečavati povrede i oboljenja na radnom mjestu.
(RTV7)
