RTV7 | Medijski servis grada Tuzle
Slijedi Mađarska, koja je pala sa 63. na 69. mjesto, dok je Crna Gora skliznula sa 70. na 82. mjesto, iza Albanije koja je na 80. mjestu. Srbija je napredovala s 94. na 90. mjesto, a Hrvatska je napredovala s prošlogodišnjeg 77. na 74. mjesto.
Kako bi države uvidjele svoje mjesto na listi globalne konkurentnosti, ta institucija jednom godišnje objavljuje izvještaj o konkurentnosti, koji sadrži listu 138 zemalja svijeta temeljenu na procjeni o desetak faktora konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, zdravstvo, obrazovanje, veličinu tržišta i makroekonomsko okruženje.
U izvještaju se konkurentnost definira kao “skup institucija, politika i faktora koji određuju nivo produktivnosti neke zemlje”, a ono sadrži i rezultate ankete među poslovnim ljudima o učinkovitosti vlasti i transparentnosti. WEF u novom izvještaju upozorava da rast trgovinskih prepreka, zbog čega se smanjuje trgovinska otvorenost, predstavlja rizik za rast ekonomije i inovativnost.
“Smanjenje otvorenosti u globalnoj ekonomiji šteti konkurentnosti i otežava vodećima da zadrže održiv, uključiv rast”, poručio je u izvještaju Klaus Schwab, izvršni predsjednik WEF-a.
U izvještaju se upozorava da su se kvantitativno popuštanje i ostale mjere monetarne politike pokazale nedovoljnim za poticanje dugoročnog rasta u razvijenim ekonomijama.
U zemljama s niskim rangom konkurentnosti monetarne intervencije nisu uspjele postići tako efikasne rezultate kao one poduzete u zemljama veće konkurentnosti. To sugerira da će one morati poboljšati konkurentnost kako bi održale rast ekonomije, poručio je WEF.
Među deset najkonkurentnijih u svijetu ove se godine nalaze sve zemlje koje su i prošle godine bile tako visoko plasirane, no drugim redoslijedom.
Švicarska je zadržala titulu najkonkurentnije svjetske ekonomije osmu godinu zaredom, zahvaljujući učinkovitosti tržišta rada, inovativnosti i sofisticiranom poslovnom okruženju.
Kao i prošle godine, iza Švicarske slijedi Singapur, dok su treće mjesto zadržale Sjedinjene Američke Države.
Holandija se probila na 4. mjesto, ispred Njemačke koja je pala za jedno mjesto. Na 6. je mjesto napredovala Švedska, koja je lani bila deveta, dok je Velika Britanija napredovala s lanjskog 10. na 7. mjesto. Slijede Japan, Hong Kong i Finska.
Na novoj listi WEF-a Bosna i Hercegovina je napredovala s prošlogodišnjeg 111. na 107. mjesto, s prosječnom ocjenom od 3,8. Poređenja radi, Švicarska, kao najkonkurentnija, dobila je prosječnu ocjenu 5,8 od ukupno sedam.
Ovogodišnja lista pokazuje poboljšanje plasmana BiH u osam područja. Tako je plasman zemlje poboljšan po faktoru makroekonomskog okruženja (s lanjskog 98. na 76. mjesto), potom u području visokog obrazovanja (sa 97. na 92. mjesto), efikasnosti tržišta robe(sa 105. na 95. mjesto), efikasnosti tržišta rada (sa 131. na 125. mjesto).
BiH je napredovala i po infrastrukturi (sa 105. na 103. mjesto), kao i po poslovnoj sofisticiranosti (sa 125. na 115. mjesto), po razvoju finansijskog tržišta (sa 113. na 101. mjesto), po tehnološkoj spremnosti (sa 79. na 76. mjesto).
S druge strane, plasman BiH je pogoršan u području zdravlja i osnovnog obrazovanja (sa 48. na 50. mjesto), po pitanju institucija (sa 125 na 126. mjesto), inovativnosti (s 115. na 125. mjesto), veličini tržišta (sa 97. na 98. mjesto).
Najveće poteškoće u poslovanju u Bosni i Hercegovini predstavljaju neučinkovita administracija, porezne stope i regulativa, kao i politička nestabilnost te korupcija.
(Vijesti.ba / AA)
