Svjetska banka objavila je 9. januara izvještaj o globalnom ekonomskom rastu za 2018. godinu sa procjenama rasta za svaku zemlju pojedinačno. Bosni i Hercegovini predviđa se ekonomski rast od 3,2 odsto u 2018. godini, a u 2019. godini 3,4 odsto.

Prema projekcijama Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, ekonomska aktivnost BiH u 2018. godini u odnosu na prošlu, projicira nešto viša realna stopa od 3,6 odsto.

Ovo je približno na razini prethodnih projekcija iz decembra 2016. godine, s obzirom da u međuvremenu nije došlo do značajnijih promjena pretpostavki ekonomskog rasta, stoji u redovnoj projekciji koju sačinila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

“Očekuje se da bi nositelji ekonomskih kretanja u ovom razdoblju trebali biti realni rast izvoza od preko 5 odsto godišnje, te povećanje privatne potrošnje od 3,2 odsto i investicija od 7,4-9 odsto. S druge strane, očekivani porast domaće tražnje bi trebao rezultirati realnim povećanjem uvoza sa stopama nešto nižim u odnosu na izvoz. Ovo bi, s obzirom na dvostruko veći uvoz od izvoza, trebalo dovesti do realnog povećanja vanjskotrgovinskog deficita od 3,9 odsto u 2017., te 4,6 odsto u 2018. godini“, stoji u Izvještaju.

Pogoršanje trgovinske bilance je ujedno i temeljni uzrok projiciranog pogoršanja deficita na tekućem računu sa 4,4 posto BDP-a u 2016., na 5 odsto u 2017. godini, te 5,5 odsto BDP-a u 2018. godini.

Ovo je rezultat porasta investicija na razini od 18,2 odsto BDP-a u 2017. godini, te 19 odsto BDP-a u 2018. godini, uz približno nepromijenjenu razinu bruto nacionalne štednje.

U Izvještaju stoji da se temeljna pretpostavka projiciranog rasta u BiH tiče ekonomskih kretanja u okruženju i to prije svega u smislu promjena izvozne tražnje, te inozemnog financiranja finalne potrošnje i investicija.

Prema posljednjim zimskim projekcijama DG ECFIN-a, očekuje se ekonomski rast EU od 1,8 posto tijekom 2017. – 18. godine, što je neznatno sporije u odnosu na stopu iz 2016. godine.

Pri tome se kod važnih trgovinskih partnera iz neposrednog okruženja očekuje ubrzanje.

Tako se u Srbiji očekuje povećanje stope realnog rasta s 2,8 posto u 2016. godini na 3 posto u 2017. godini, te 3,3 posto u 2018. godini. U Sloveniji bi ekonomski rast trebao ojačati s 2,5 posto u 2016. godini na 3 posto tijekom 2017. – 18.

U isto vrijeme, u Hrvatskoj bi stopa trebala porasti s 2,8 posto u 2016. godini na 3,2 posto u 2017. godini, nakon čega se ponovo projicira usporavanje u 2018. godini na stopu od 2,5 posto.

S druge strane, u Njemačkoj, kao jednoj od najvažnijih zemalja okruženja, se projicira blago usporavanje rasta tijekom 2017. – 18. godine.

Pomenuti porast izvozne tražnje bi, uz blago poboljšanje poslovnog okruženja , prije svega u 2018. godini, u narednom razdoblju trebao rezultirati realnim rastom izvoza od 5,3 posto u 2017. godini, te 5,6 posto 2018. godine.

Ovo bi prije svega značilo rast proizvodnje u industriji, ali i drugim granama u vezi s izvozom, što bi u razdoblju 2017. – 18. godine moglo dovesti do godišnjeg povećanja broja uposlenih od približno 2 posto, te povećanja realnih plaća od maksimalno 1 posto.

Očekuje se da bi, uz tekuće neto priljeve novca iz inozemstva od približno 12 posto BDP-a godišnje, ovo moglo dovesti do realnog rasta privatne potrošnje od 3,2 posto tijekom 2017-18. godine.

S druge strane, javna potrošnja bi zbog aranžmana s MMF-om i ograničenog rasta prihoda, trebala biti ograničena na skroman realni rast od 0,5-0,8 posto.

Nasuprot tome, postojanje pomenutog aranžmana bi moglo podstaknuti ne samo javne, nego i private investicije. Time bi primarno bili omogućeni novi zajmovi ostalih međunarodnih institucija u cilju financiranja javnih radova, prije svega u razvoj cestovne infrastrukture.

Pored toga, postojanjem aranžmana s MMF-om se ujedno šalje pozitivan signal privatnim investitorima da zemlja čini pozitivne korake u kontekstu odgovorne ekonomske politike.

“Ovo bi teško moglo biti dovoljno za značajnije poboljšanje izravnih stranih ulaganja za koja se, uprkos povećanju, i dalje projicira skromna razina od svega 1,6 – 1,9 posto BDP-a. Uzimajući u obzir pomenute faktore, očekuje se realni rast bruto investicija od 7,4 posto u 2017. godini, te 9,2 posto u 2018. godini. Iako na prvi pogled tako ne izgleda, ovdje se radi o dosta skromnim stopama s obzirom da se nominalna razina investicija iz 2008. godine prema postojećim projekcijama dostiže tek u 2019. godini. S druge strane, posmatrano u BDP-a, projicirane investicije od skoro 21 posto u 2020. godini su daleko ispod razine od 26 posto BDP-a iz 2008. godine. U svakom slučaju, očekivano povećanje investicija bi trebalo biti posljedica rasta privatnih ulaganja u stalna sredstva od 7,9 posto i 6,9 posto u razdoblju 2017. – 18. godine, te značajnog rasta javnih radova podstaknutih stranim financiranjem od 23 posto i 33 posto. Visok projicirani porast javnih investicija je, pored dodatnih izvora financiranja, također rezultat snažnog baznog efekta na nisku osnovicu s obzirom na njihov nagli pad od preko 50 posto u 2015. godini“, navedeno je u Izvještaju DEP-a.

Na temelju analize makroekonomskih kretanja u BiH u prethodnom razdoblju, kao i na temelju sagledavanja utjecaja ključnih unutarnjih i vanjskih faktora od kojih zavisi razvoj, predviđa se da će realna stopa rasta BDP-a u 2018. godini iznositi 3,6 posto, odnosno 3,8 posto u 2019. i 4,1 posto u 2020. godini.

(RTV7/Akta)